Sestrunj

Sestrunj
Otok
Položaj
Koordinate	44°10′0″N 14°59′0″E
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina	15,12 km2
Duljina obale	29,345 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Sestrunj
Broj stanovnika	48

Sestrunj, satelitska snimka

Sestrunj je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Otok Sestrunj spada među manje otoke zadarskog otočja. Neposredno je okružen „kanalima“ i to Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim sa sjeverozapada i Srednjim s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.

Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između Zadra i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.

Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog arhipelaga, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac s pripadajućim otocima. Otok spada u male otoke naše obale, te s površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom arhipelagu i trideseti u RH.

Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima. Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u periodima povijesno-geografskog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.

Stanovništvo

Natalitet	27
n (%)	4,2
Mortalitet	79
m (%)	12,3
Prirodni pad	- 52
p (%)	- 8,1

S obzirom na malu površinu i na skućene mogućnosti agrarne valorizacije, Sestrunj je oduvijek bio jedan od populacijsko najmanjih naselja na zadarskim otocima. Kako je s otokom Rivnjom predstavljao jedinstvenu crkvenu župu, često se u povijesnim podacima tretiraju i kao jedinstveno naselje.

Drugi svjetski rat na otoku je uvjetovao značajan pad stanovnika, a smatra se da je otok prije toga dosegnuo svoj populacijski maksimum. Svi sljedeći popisi utvrdili su pad stanovnika, osim popisa 1971. godine.

Sestrunj potvrđuje znanstvenu činjenicu da se društveno-ekonomske prilike manjih otoka više odražavaju na stanovništvo nego na velikim otocima, što dovodi do znatnijih demografskih oscilacija i populacijskih stresova.

Izrazito visoke stope smanjenja stanovništva na otoku iza 1948. godine u neposrednoj su vezi s negativnim prirodnim priraštajem i mehaničkim kretanjem stanovnika na otoku.

Znatno izraženija stopa mortaliteta od stope nataliteta rezultira negativnom stopom prirodnog kretanja.

Koliko su god one posljedica izrazito loše dobne strukture, a s time u vezi i smanjenog vitaliteta i fertiliteta pučanstva, toliko se ujedno pojavljuju i kao uzrok atrofiranja dobne strukture.

Također je i emigracija, kao posljedica i kao uzrok mijenjanja demografskih struktura otoka lako uočljiva i izrazito negativnog migracijskog salda u promatranom periodu.

Kao i na susjednim otocima zadarskog arhipelaga, ovakvo stanje ukazuje na stanovništvo koje se našlo u nezaustavljivom procesu prirodnog odumiranja i u kojem nema više vlastite prirodne snage za opstanak.

Dobno-spolna struktura

Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 1981. godine

Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 2001. godine

Struktura prema dobi govori o poražavajućoj demografskoj situaciji na otoku. Brojčano su opale sve dobne skupine, ponajviše mlada i zrela.

Mlado stanovništvo na otoku 1981. godine predstavlja svega 9,4 % stanovništva, što je ispod svakog minimuma, zrelo 31,3 % što je izrazito malo, a staro s udjelom od čak 59,3 % najočitije predstavlja ostarjelu, nereproducirajuću demografsku masu.

Pojava da uopće nema muške djece do 10 godina starosti, da nedostaje ženska populacija između 20 i 40 godina i da, brojčano slabije, hipertrofiraju dobne skupine iznad 65 godina, govore da je vitalitet stanovništva drastično smanjen, fertilitet praktično ne postoji, a mortalitet, uz iseljavanje postaje glavni i najutjecajniji činilac promjene stanovnika.

Na dobno spolnoj piramidi iz 1981.godine uočljiva je još nekakva raspodjela muško – ženskih omjera i relativna raspodjela stanovništva karakteristična za etapu laganog odumiranja stanovnika na otoku. Na otoku je bilo 46 muškaraca ili 47,9 % ukupnog stanovništva i 50 žena ili 52,1 % ukupnog stanovništva popisanog te godine.

Na popisu 2001. godine dobno spolna piramida pokazuje drastičnu promjenu u izgledu same piramide. Prvih 40 godina kod žena nema mlađeg stanovništva, a kod muškaraca je postotak vrlo mali pretežno radi poticaja koji pokušavaju mlade zadržat ili vratit na otoke.

Osim tog iz slike se može ustanovit da je prevladalo staro stanovništvo i da nema sumnje da stanovništvo odumire. Popisano je 28 muškaraca (58,33 %) i 20 žena (41.67 %), tj. 48 stanovnika na cijelom otoku. Rezultat ovih brojeva je da se stanovništvu na otoku u 20 godina smanjilo za cca. 50 %.

Ekonomska struktura

Otok obilježavaju tijekom 20. stoljeća veoma nagle i gotovo predvidive izmjene u ekonomskoj strukturi stanovništva. Od prostora čije je pučanstvo sve do početka 20-tog stoljeća bilo usmjereno najvećim dijelom na rad u poljoprivredi, Sestrunj se transformirao u otok s relativno malo aktivnog stanovništva.

Poljoprivredno stanovništvo sačinjavalo ja glavninu stanovništva otoka sve do iza II svjetskog rata. Još je 1953.g. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961.g. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva.

Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, iako se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.

	1953.		1961.		1971.		1981.		2001.
Djelatnost	uk.	%	uk.	%	uk.	%	uk.	%	uk.	%
Poljoprivreda i ribarstvo	100	67,6	25	30,9	2	2,1	5	26,3	4	40,0
Industrija i građevinarstvo	2	1,4	0	0,0	0	0,0	0	0,0	0	0,0
Promet	27	18,2	47	58,0	12	12,2	1	5,2	0	0,0
Trgovina i ugostiteljstvo	2	1,4	2	2,5	15	15,3	0	0,0	3	30,0
Zanatstvo	3	2	0	0,0	1	1,0	0	0,0	0	0,0
Kultura, prosvjeta, upravljanje	3	2	2	2,5	2	2,0	0	0,0	0	0,0
Ostalo	0	0	3	3,7	1	1,0	6	31,6	2	20,0
Van djelatnosti ili nepoznato	11	7,4	2	2,4	3	3,1	1	5,3	0	0,0
Na pri. radu u inozemstvu	0	0	0	0,0	62	63,3	6	31,6	1	10,0
Ukupno	148	100	81	100,0	98	100,0	19	100,0	10	100,0
Udio u ukupnom stan.		39,7		25,2		27,7		20,0		20,8

Godine 1981. broj aktivnog stanovništva naglo pada što je posljedica izrazite emigracije i traženja posla u Zadru. Većina se obitelji premješta u Zadar i tamo gradi novi život, a na otoku ostaje samo staro stanovništvo i nešto aktivnog stanovništva u srednjim dobnim skupinama.

2001.godine stopa aktivnog stanovništva je ista, međutim na otoku je upola manje stanovnika i više nema izražene ijedne gospodarske aktivnosti. Broj aktivnog stanovništva je 10 jer se poticajima pokušava vratit i zadržat mlade na otoku te se iz priloženog vidi da se potakao opet razvoj trgovine i ugostiteljstva.

Demografsku sliku Sestrunja koju je probudilo novorođeno dijete dokumentirala je Ljiljana Bunjevac Filipović u dokumentarnom filmu 'Ima jedan otok... (2008.), čija je scenaristica i redateljica.

Literatura

• Fatović, Ive; Agrarno stanovništvo otoka Sestrunja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2005.
• Magaš, D., Filipi, A. R.; Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar, 1983.
• Elaborat za izradu N.E. Vir; Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Zadar, interni popis 1977.godine, Zadar, 1977.

Vanjske poveznice

• Državni zavod za statistiku - CROSTAT
• www.sestrunj.tk  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2014. (Wayback Machine)
• www.sestrunj.com

Izvori

Nedovršeni članak Sestrunj koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.