Lopud

Ovo je glavno značenje pojma Lopud. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu Dubrovniku pogledajte Lopud (Dubrovnik).

Lopud u sumrak, slikan s Koločepa

Lopud
Otok
Položaj
Koordinate	42°41′26″N 17°56′38″E
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Otočje	Elafiti
Fizikalne osobine
Površina	4,38 km2
Duljina obale	14,63 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Lopud
Broj stanovnika	269

Lopudska luka

Hotel Lafodia izgrađen 1968. godine

Plaža Šunj u prosincu

Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopisni podaci

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.

Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.

Povijest

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.

Franjevački samostan na Lopudu

Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.

Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.

Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.

Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine. S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.

Vegetacija

Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.

Gospodarstvo

Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.

Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj s pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.

U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.

Stanovništvo

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.

broj stanovnika	494	444	464	358	358	342	341	410	387	422	416	399	377	348	270
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.

Poznate osobe

• Urban Talija, krsnim imenom Nikola, hrv. svećenik i književnik
• Paško Antun Kazali, hrv. pisac
• Marija Kohn, hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica

Galerija

• 
  Crkva sv. Ivana na vidikovcu Belvedere
• 
  Zapuštena građevina
• 
  Crkva sv. Nikole Grčkog
• 
  Španjolska utvrda Sutvrač
• 
  Šume Lopuda gledane sa Sutvrača
• 
  Unutrašnjost utvrde Sutvrač
• 
  Crkva Gospe od Šunja
• 
  Prizor s groba u crkvici pokraj Crkve Gospe od Šunja
• 
  Krajobraz Lopuda
• 
  Poviše plaže Šunj
• 
  Prizor uz pješačku stazu
• 
  Druga strana otoka
• 
  Vidikovac na početku 1.6 km duge pješačke staze
• 
  Jedna od kuća u naselju
• 
  Crkva u naselju
• 
  Vrata crkve u naselju
• 
  Bivši hotel Grand
• 
  Lopudski park
• 
  Prizor iz parka
• 
  Obala naselja

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lopud

• Otok Lopud  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2012. (Wayback Machine)
• Otok Lopud - Peljar
• Otok Lopud - Povijest