Lopud

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Lopud. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu Dubrovniku, pogledajte Lopud (Dubrovnik).
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa
Lopud
Croatia - Elafit Islands - Lopud.PNG
Podaci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina Elafiti
Koordinate 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E / 42.69056; 17.94389Koordinate: 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E / 42.69056; 17.94389
Država Hrvatska
Glavno naselje Lopud
Površina 4,38[1] km2
Obalna crta 14,63[1] km
Broj stanovnika 269
Pogled s utvrde Sutvrač na naseljeni dio otoka
Lopudska luka
Hotel Lafodia izgrađen 1968. godine
Plaža Šunj u prosincu

Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopisni podaci[uredi VE | uredi]

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.

Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.

Franjevački samostan na Lopudu

Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.

Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.

Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.

Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.[2][3] S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.

Vegetacija[uredi VE | uredi]

Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija[4] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.

Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj sa pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.

U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lopud


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Lopud koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.