Čiovo

Koordinate: 43°29′N 16°17′E / 43.483°N 16.283°E / 43.483; 16.283
Izvor: Wikipedija
Čiovo
Pogled na Čiovo sa starog mosta
Položaj
Koordinate43°29′N 16°17′E / 43.483°N 16.283°E / 43.483; 16.283
SmještajJadransko more
DržavaHrvatska
Fizikalne osobine
Površina28,12[1] km2
Duljina obale46,663[1] km
Stanovništvo
Glavno naseljeOkrug Gornji
Broj stanovnika6,071
Zemljovid

Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev. Otok je brdovit s najvišim vrhom Rudine (209 m). Na najsjevernijem dijelu nalazi se južni dio grada Trogira s brodogradilištem, a ostala naselja su Arbanija, Mastrinka i Slatine sjeveroistočnoj obali, Žedno u unutrašnjosti i Okrug Gornji i Donji na zapadnoj obali. Tragovi života iz antike, nekoliko vrijednih kulturnih spomenika (samostan Sv. Križa na sjeveroistočnoj obali, samostan sv. Ante, crkva Gospe od Prizidnica na južnoj strani, 2 km od Slatina).

Otok je poznat po svojoj sredozemnoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otočića, zaljevima i plažama. Administrativno je podijeljen između Splita, Trogira i Okruga. Mjesta na Čiovu su: Okrug Gornji, Okrug Donji, Mastrinka, Arbanija, Žedno, Slatine.

Rivijera Okrug, udaljena samo 4 km od centra Trogira je najpopularnije turističko odredište na području Trogira.

Prometna povezanost s kopnom[uredi | uredi kôd]

Od 1964. Čiovo je povezano s kopnom putem mosta u gradu Trogiru,[2] no razvojem turizma taj stari most s prilaznim cestama više nije imao dovoljnu propusnost te su se ljeti stvarale velike gužve. U veljači 2015. počela je gradnja novog mosta,[3] oko kilometar istočno od staroga, koji je pušten u promet 17. srpnja 2018.[4]

Domovinski rat[uredi | uredi kôd]

Velikosrbi su napali i ovaj hrvatski otok. U ratu za hrvatsku neovisnost 1991. – 1992. bombardirali su četiri dominikanska samostana: Gruž, Čelopeke, Dubrovnik s 27 izravnih pogodaka, a među njima i čiovski dominikanski samostan Sv. Križa[5] koji se nalazi na sjevernoj strani otoka Čiova, na predjelu zvanom Zizmana Gniviza.[6]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Čiovo

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
  2. Gordana Dragan. 23. svibnja 2018. Službeno ime čiovskog mosta izazvalo šok i nevjericu u Trogiru ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
  3. Jadranka Matić. 3. srpnja 2018. Je li konačno stiže kraj gužvama od Trogira do Čiova? ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
  4. D. Gudić. 17. srpnja 2018. Otvoren je novi čiovski most! ... Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. srpnja 2018.
  5. Anto Gavrić: Dominikanci - Konferencija viših redovnickih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine Dominikanci, pristupljeno 7. siječnja 2013.
  6. Graditeljstvo