Johann Wolfgang von Goethe

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Johann Wolfgang Goethe)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Johann Wolfgang von Goethe
Goethe (Stieler 1828).jpg
Joseph Karl Stieler: Johann Wolfgang von Goethe; ulje na platnu (1828.)
Rođenje 28. kolovoza 1749.
Frankfurt na Majni, Njemačka
Smrt 22. ožujka 1832.
Weimar, Njemačka
Književni period klasicizam
romantizam
Važnija djela
Portal o životopisima

Johann Wolfgang von Goethe [▶] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749.Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac.

Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.

Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera", jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.

Manje poznate zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Nakon što je 1775. imenovan tajnim savjetnikom u Weimaru postavljen mu je kao zadatak obnova rudnika bakrenog škriljca „Ilmenau“. Sam Goethe ovo razdoblje svoga života označava „rudarskom epohom“. Prihvatio se posla s velikim poletom. Čestim obilaskom rudnika stvorio je prve zaključke o ekonomskoj strani rude. Na novoj dužnosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stručnjacima i uskoro prihvaća rudarsku terminologiju. Obnova i rad u rudniku „Ilmenau“ ometan je nizom poteškoća - tehničke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu, oplemenjivanju i topionici rude.
Dana 23. X. 1796. dolazi do većeg zarušavanja u rovu „Martinroeder“ uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlučuje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaruška. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom epu „Ilmenau“ s nadom kaže: „Ni uže ni posuda neće u duljem miru stajati iznad urušenog okna“. No, 1804. rudnik je definitivno zatvoren.

U književnim djelima često opisuje rudarski život. U „Lutanjima Wilhelma Meistera“ zorno opisuje prizore iz rudarskog života. Opisuje rudara Jarna kao čovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva. Rudar Jarno kaže jednom: „Rudnik je nijemi učitelj i stvara šutljive učenike.“

Imao je lijepu zbirku minerala koju je nastojao nadopunjavati. Po Goetheu je nazvan mineral getit ili goethit koji je modifikacija prirodnog željezo-hidroksida FeO(OH). Pojavljuje se u rudnicima željezne rude te kao primjesa boksita.

Djela[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Johann Wolfgang von Goethe

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vladimir Abramović-Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 5, Zagreb, 1993.


Flag of Germany.svg Oxygen480-categories-applications-office.svg Nedovršeni članak Johann Wolfgang von Goethe koji govori o njemačkom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.