Pavao Štoos

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pavao Štoos
Pavao Štoos2.jpg
Pavao Štoos
Rođenje 10. prosinca 1806., Dubravica, Hrvatska
Smrt 30. ožujka 1862., Pokupsko, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1828. - 1858.
Književni period Romantizam
Portal o životopisima

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806.Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Pavao Štoos, spomenik u rodnoj Dubravici

Pavao Štoos rođen je u Dubravici 1806. godine. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1828. godine.[1] U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskom.[2]

Pavao Štoos je zapažena ličnost među hrvatskim domoljubima. Autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 (1831.), suradnik Gajeve Danice, domoljub zabrinut zbog tuđinskoga tlačenja i odnarođivanja Hrvata od svojega jezika ("vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati"). Godine 1833. tiskao je i lamentacijsku pjesmu "Glas kričečega vu pustini", pjesme u čast hrvatskoga bana Josipa Jelačića, Ljudevita Gaja i Janka Draškovića, te govor u čast Ivana Gundulića. Štoos je pesimistično gledao na tadašnje prilike i zemlju vidio u tamnici i mraku ("srce od plača ne mrem zdržati").

Osim književnosti bavio se i glazbom skladajući nekoliko svjetovnih napjeva i veći broj crkvenih pjesama, a u Zagrebu tiskao je 1858. godine pjesmaricu Kitice crkvenih pjesamah s napjevi.[2] Autor je i pjesme "Poziv u kolo ilirsko".[3]

Godine 1862. imenovan je zagrebačkim kanonikom, ali je umro prije nego što je primio svoju dužnost.

Umro je u Pokupskom 1862. godine. Godine 1885., 15. listopada, njegovi posmrtni ostatci pokopani su u arkadi preporoditelja na zagrebačkom groblju Mirogoju.[4]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis:

  • Noch horvatzke zemlye po plachnem zahodu trojjedne domovine szuncza iliti: Plach Horvatov zverhu szmerti najizvisheneshega y najszvetleshega gospodina grofa Ignacza Gyulaja, kralyeztva horvatzkoga, dalmatinzkoga y szlavonzkoga bana, 1831.
  • Szlovozpev viszoko postuvanomu gozponu Stefanu Pogledichu ... kakti dana 13. szechna 1835. od szlavnoga Poglavarztva szlobod. kr. glavnoga Varasha Zagrebechkoga na obchinzku vszeh radozt zebranomu iztoga Varasha plebanushu, 1835.
  • Ode honoribus ... Georgii Haulik, ... episcopi Zagrabiensis, ... dum in excelsi regnorum Croatiae, Dalmatiae, et Slavoniae banalis officii regium locumtenentem benigne resolveretur, 1838.
  • Prigodom povratka iz Dalmacie dru. Ljudevitu Gaju u ime iskrenih narodnosti ilirske i njegovih prijateljah, 1841.
  • O poboljšanju ćudorednosti svetjenstva, 1848.
  • Vila iz Kupske stiene: preuzvišenomu ... baronu Josipu jelačiću Bužinskomu, kraljevinah Dalmacie, Hervatske i Slavonie banu, feldmaršallajtnantu, 1848.
  • Jedna rěč na zastupnike naroda trojedne kraljevine od strane domorodnog duhovničtva zapadne cerkve, 1848?
  • Soko harvatski i slavska mati, u dvanaest pievanjah, 1849.
  • U slavu svietloga bana Josipa barona Jelačića Bužimskoga i njegove supruge svietle banice Sofie, 1850.
  • Ode suae sacratissimae caesareo-regiae et apostolicae majestati, Francisco Josepho I. augustissimo Austriae imperatori, dum regnum Croatiae altissime dignaretur invisere, in perenne mnemosynon fidelitatis, 1852.
  • Kitice cerkvenih pěsamah s napěvi, 1858.
  • Kolo ilirsko, 1863?
  • Život i rad Pavla Stoosa hrvatskog pjesnika i svećenika: uz stogodišnju obljetnicu njegova rođenja i otkrića spomen-ploče: 22. rujna 1907. u Dubravici: sa slikama, priredio Stjepan Ortner, 1907.
  • Izbor iz djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 28, 1965.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 910., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. a b Štoos, Pavao, enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2021.
  3. „Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi!“ – u spomen na Pavla Štoosa, nsk.hr, 30. ožujka 2018., pristupljeno 17. prosinca 2021.
  4. Početak gradnje arkada, gradskagroblja.hr, pristupljeno 17. prosinca 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]