Essex (grofovija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je članak o grofoviji Essex. Za druga značenja pogledajte Essex (razdvojba).


Essex
Ceremonijalna grofovija
Položaj Essexa u Engleskoj
Položaj Essexa u Engleskoj
Zastava Essexa
Zastava
Grb Essexa
Grb
Geslo: "Mnogo umova, jedno srce"
(Many Minds, One Heart)
Koordinate: 51°45′N 0°35′W / 51.75°N 0.583°W / 51.75; -0.583Koordinate: 51°45′N 0°35′W / 51.75°N 0.583°W / 51.75; -0.583
Država Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Nemetropolitanska grofovija Essex
Administrativni centar Chelmsford
Četvrti Okruzi
Vlast
 - Vrsta Vijeće grofovije Essex
(Essex County Council)
konzervativna stranka
 - Lord-namjesnik Jennifer Tolhurst
Površina
 - Ukupna 3670 km2
Stanovništvo (polovinom 2019.)
 - Gustoća 499 stanovnika/km2
 - Područje utjecaja 1 832 752
Vremenska zona GMT (UTC+0)
 - Ljeto (DST) BST (UTC+1)
NUTS 3
UKH33
OS grid reference GB-ESS
Službena stranica www.essex.gov.uk
Zemljovid
     Unitarna uprava;      Područje grofovijskog vijeća (1) Uttlesford, (2) Braintree, (3) Colchester, (4) Tendring, (5) Harlow (6) Epping Forest, (7) Grad Chelmsford, (8) Maldon, (9) Brentwood, (10) Basildon, (11) Rochford, (12) Castle Point, (13) Southend-on-Sea, (14) Thurrock

     Unitarna uprava;      Područje grofovijskog vijeća
(1) Uttlesford, (2) Braintree, (3) Colchester, (4) Tendring, (5) Harlow (6) Epping Forest, (7) Grad Chelmsford, (8) Maldon, (9) Brentwood, (10) Basildon, (11) Rochford, (12) Castle Point, (13) Southend-on-Sea, (14) Thurrock

Essex[1] (eng. izgovor /ˈɛsɨks/) je nemetropolitanska, ceremonijalna i matična grofovija na jugoistoku Engleske. Administrativni centar je Chelmsford.[2] Cijela grofovija ima 1 832 752 ljudi prema podatcima iz polovine 2019.godine.

Etimologija toponina[uredi | uredi kôd]

Prema staroengleskom jeziku naziv dolazi od East-Seaxe "Istočni Saksonci", koji su u 7. stoljeću imali tamošnje kraljevstvo Essex.

Riječ Saxon[3] nastaje od kasno-latinskog izraza Saxonem (nominativ Saxo, također od francuskog Saxon, španjolskog Sajon, talijanskog Sassone), obično se nalazi u množini Saxones, vjerojatno iz starovisokonjemačkog jezika Sahsun- "Saxon", koji se tradicionalno smatra doslovce "ratnikom s noževima" (usporedi staroengleski Seax, starofrizijski, staronorveški "sax" nož, kratki mač, bode; također, prema germanskoj mitologiji na starovisokonjemačkom jeziku Saxnot ili Seaxnēat - nacionalno božanstvo, dok iz protogermanskog sahsa, ima značenje "nož", iz korijena sek - "rezati". Korelaciji sa modernom njemačkom državom Saskom (njemački Sachsen, francuski La Saxe) svjedoče nazivi iz 1630.-ih. Saxon je korijen za --sex u Essexu, Sussexu itd. (usporedi Middlesex, iz staroengleskog Middel-Seaxe "Middle Saxons"). Bede je razlikovao Anglosaksonce, koji su osvojili veći dio južne Britanije, od "Starih Saxona", koji su ostali živjeti u germanskim dijelovima Europe.

Geografija[uredi | uredi kôd]

Ukupna površina grofovije je 3670 km2 dok je teritorij administrativnih jedinica 3465 km2. Na jugozapadu Essex graniči s Velikim Londonom, na zapadu s Hertfordshirom,[4] na sjeveru s Cambridgeshirom[5] i Suffolkom,[6] a na jugu s Kentom. U jugozapadnom dijelu Essexa nalazi se stara šuma Epping (Epping Forest),[7] koja se prvi put pod tim imenom spominje u 17. stoljeću, te je istim imenom nazvan jedan od današnjih okruga grofovije.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Rimska osvajanja[uredi | uredi kôd]

Cijeli prostor koji Essex trenutno zauzima naseljavalo je keltsko pleme Trinovantes[8] prije dolaska Rimljana. Godine 55. pr. Kr. stalne svađe i povremeni sukobi između njih i njihovih susjeda, Rimljani su pod vodstom Cezara iskoristili kao izgovor za invaziju u korist Trinovantesa. 49. pr. Kr.. Kada je 43. AD godine došlo do ponovne invazije pod vodstvom cara Klaudija, Trinovanti su postali saveznici Rimljana. To je dovelo do toga da je grad Camulodun[9] (moderni Colchester) prešao iz ruku Trinovanta u ruke Rimljana i postao glavni grad rimske Britanije. Nakon toga, Trinovanti su se pridružili plemenu Iceni u borbi protiv Rimljana. Camulodunum (/ˌkæmjʊloʊˈdjuːnəm, ˌKæmʊloʊˈduːnəm /; latinski: Camvlodvnvm), je antičko rimsko ime za današnji Colchester u Essexu koji je bio važan grad u rimskoj Britaniji i prvi glavni grad pokrajine.

Anglosaksonski period[uredi | uredi kôd]

527. godine anglosaksonski kralj Ashwin[10] osnovao je kraljevinu Istočnu Seaxu, zauzimajući teritorije sjeverno od Temze i istočno od rijeke Lea.[11] 825. godine Essex je postao dio Wessexa,[12] a kasnije, 878.890., nakon sporazuma iz Weldmora,[13] postaje dio Kraljevine Istočne Anglije. 991. godine dogodila se bitka u Essexu u blizini grada Maldon, u kojoj su Anglosaksonci pretrpjeli teški poraz od Vikinga i u čiju je čast napisana poema "Bitka kod Maldona".[14]

Normansko osvajanje[uredi | uredi kôd]

Godine 1066. došlo je do normanskog osvajanja Engleske. Osvojivši Englesku, kralj Vilim I. se na nekoliko mjeseci smjestio u opatiji Barking,[15] drevnom ženskom samostanu, sve dok se u gradu nisu stekli uvjeti za uspostavu sigurnog uporišta, koje je na kraju postalo zamkom Tower of London. Tijekom perioda provedenog u Barkingu, Vilimu su se podčinjavali neki od vodećih engleskih plemića i na taj način priznavali njegov autoritet. Od samoga dolaska u Englesku osvajači su bili organizirani i pristupili su izgradnji brojnih dvoraca u okrugu novonastalog Towera u cilju zaštite novopridošle elite koja je svo vrijeme bila okružena neprijateljskim domicilnim stanovništvom. Značajniji dvorci su bili Colchester,[16] Hedingham,[17] Rayleigh[18] a građeni su i na drugim mjestima. Iako se nalazi u relativnoj blizini, dvorac Hadleigh[19] izgrađen je mnogo kasnije, u vrijeme kralja Henrika III. u trinaestom stoljeću.

Karta deforestacije i granica 1301.

Vilim Osvajač bio je veliki ljubitelj lova i uspostavio je sustav zakona za zaštitu šuma. To je djelovalo izvan uobičajenih zakona i služilo je zaštiti životinja i divljači u njihovom prirodnom šumskom staništu od uništenja. Šuma Essex (the Forest of Essex)[20] ustanovljena je kao Kraljevska šuma. Šuma je pokrivala velike dijelove grofovije; međutim, važno je napomenuti da je u to vrijeme pojam Šuma bio pravni pojam koji je, u ovoj fazi, imao slabu korelaciju između šume i zajedničkog dobra.[21] Stoga je većina Šume Essex u to vrijeme bila poljoprivredno zemljište. Prirodoslovac Oliver Rackham[22] izvršio je analizu Knjige Sudnjeg dana za Essex i uspio je procijeniti da je 1086. godine 20% grofovije bilo pošumljeno, što je rapidno opadalo sa povečanjem broja stanovnika. Taj pritisak je popustio 1348./49., prilikom ozbiljne depopulacije uzrokovane Crnom smrću[23] što je donijelo relativnu stabilnost na nivou opstanka i prirodnog obnavljanja šumskog pokrivača u Essexu i drugdje. 1327. kralj Engleske Eduard III. potvrdio je Povelju o Šumama[24] uklanjajući većinu dijelova okruga iz Zakona o Šumama, čime je okončao Vilimovu Šumu Essex kao takvu. Zakon o šumama se od tada primjenjivao samo na kraljevska vlastelinstva i jako šumovita područja na jugozapadu Essexa.

Period Tudora[uredi | uredi kôd]

Opatija sv. Ivana u Colchesteru

Između 1536. i 1541. godine Henrik VIII. raspušta samostane[25] u Engleskoj, Walesu i Irskoj, a prelat opatije sv. Ivana u Colchesteru Thomas Marshall[26] je pogubljen, a od crkve je do danas ostala samo ulazna građevina.
Henrikova kći i nasljednica trona Elizabeta I. tijekom svoje duge vladavine suočavala se s mnogim izazovima - od Marije I., škotske kraljice, do španjolske armade. Bila je oprezan vladar koja je pažljivo djelovala kako bi očuvala sigurnost Engleske.

Jedan od izazova bila je, u konačnici neuspješna pobuna[27] koju je 1601. godine vodio Robert Devereux[28] (1565.1601.), protiv kraljice Elizabete I. i dvorske frakcije koju je vodio Sir Robert Cecil[29] (1563.1612.), kako bi stekao veći utjecaj na dvoru. Inicijator pobune bio je Robert Devereux koji je bio jedan od najbližih Elizabetinih savjetnika. Očito nezadovoljan njezinim odnosom prema njemu, jer je Elizabeta dva puta promovirala svog savjetnika Cecila umjesto grofa od Essexa koji je, umjesto priželjkivane promocije, bio poslan u Irsku da ratuje protiv pobunjenika u devetogodišnjem ratu (1593.1603.). Suprotno naredbama, Devereux je sklopio mir s pobunjenicima čime se direktno suprostavio Elizabetinim naredbama i autoritetu. Nakon toga mu je bio zabranjen dolazak na dvor i osuđen je na smrt radi izdaje.

Viktorijanski period[uredi | uredi kôd]

Velik udio u razvoju grofovije Essex imala je željeznica. Do 1843. 'Željeznice Istočnih Grofovija' (Eastern Counties Railway) povezale su željezničku postaju Bishopsgate u Londonu s Brentwoodom i Colchesterom.

Okružna vijeća stvorena su u Engleskoj 1889. godine. Okružno vijeće Essexa bilo je sa sjedištem u Chelmsfordu, iako se sastajalo u Londonu sve do 1938. godine. Njegova kontrola nije pokrivala cijelu grofoviju. Londonsko predgrađe West Ham,[30] a kasnije East Ham[31] i odmaralište Southend-on-Sea[32] postali su grofovijski okruzi, ali neovisni o kontroli grofovijskog vijeća.

Moderno doba[uredi | uredi kôd]

Velik dio Essexa zaštićen je od razvoja u blizini granice s Velikim Londonom i čini dio gradskog zelenog pojasa (Metropolitan Green Belt).[33] 1949. godine stvoreni su novi gradovi Harlow[34] u blizini granice sa Hertfordshirom[4] i Basildon.[35] Ovi razvojni projekti trebali su riješiti kronični nedostatak stanova u Londonu, ali nisu trebali postati gradovi koji, u privrednom smislu, nisu samoodrživi, već se nadalo da će gradovi stvoriti svoje gospodarstvo koje bi bilo neovisno o glavnom gradu. Željeznička stanica u Basildonu, s izravnom vezom do Londona, otvorena je tek 1974. godine i to nakon učestalih pritisaka njegovih stanovnika.
Essex je postao dijelom Ureda vladinog ureda Istočne Engleske 1994. godine i statistički se računao kao dio te regije od 1999. godine, dok je prethodno bio dio regije Jugoistočne Engleske.

1998. općine Thurrock[36] i Southend-on-Sea[32] dobile su status unitarne uprave i prestale su biti pod nadzorom grofovijskog vijeća, ali su i dalje ostale dijelom ceremonijalne grofovije.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Essex, povijest. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  2. Chelmsford. localhistories.org/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  3. Etimologija Essexa. etymonline.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  4. 4,0 4,1 Hertfordshire. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  5. Cambridgeshire. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  6. Suffolk. suffolkhistory.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  7. Šuma Epping. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  8. Pleme Trinovantes. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  9. Camulodunum, rimski Colchester. britainexpress.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  10. Æscwine od Essexa. myheritage.com.hr/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  11. Rijeka Lea. britannica.com. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  12. Wessex. britannica.com. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  13. Sporazum iz Wedmora. thehistoryofengland.co.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  14. Poema "Bitka kod Maldona". britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  15. Opatija Barking. historicengland.org.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  16. Dvorac Colchester. colchester.cimuseums.org.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  17. Dvorac Hedingham. castlesfortsbattles.co.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  18. Dvorac Rayleigh. fortheloveofhistory.home.blog/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  19. Dvorac Hadleigh. english-heritage.org.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  20. Šuma Essex. greatbritishlife.co.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  21. Nekadašnje značenje pojma "šuma". londonremembers.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  22. Oliver Rackham. cudl.lib.cam.ac.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  23. Doba kuge u Engleskoj. historic-uk.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  24. Zakon o šumama 1327.. earlyenglishlaws.ac.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  25. Raspuštanje samostana Henrika VIII.. historic-uk.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  26. Thomas Marshall. british-history.ac.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  27. Pobuna grofa od Essexa. bbc.co.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  28. Robert Devereux, 2. grof od Essexa. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  29. Robert Cecil, 1. grof od Salisburya. britannica.com. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  30. West Ham/. british-history.ac.uk. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  31. East Ham. british-history.ac.uk. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  32. 32,0 32,1 Southend-on-Sea. southend.gov.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  33. Metropolski zeleni pojas. londonfirst.co.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  34. Harlow. british-history.ac.uk/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  35. Basildon. basildon.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.
  36. Thurrock. britannica.com/. (engl.) Pristupljeno 28. veljače 2021.