Ferhadija (Banja Luka)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ferhat-pašina "Ferhadija" džamija

Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, središnji objekt u Banjoj Luci i jedno od najvećih dostignuća islamske arhitekture 16. stoljeća u Bosni i Hercegovini. Džamija je izgrađena 1579. u klasičnom otomanskom stilu. Njezin neimar je nepoznat, ali je poznato da je bio učenik Mimara Sinana. Izgradnju džamije je financirao Ferhat-paša Sokolović. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta: Ferhat-paše, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, željezna i kamena ograda s česmom u kutu, šadrvan i staro mezarje u vrtu. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Džamija je izvorno bila 18m široka, 14m dugačka, a vrh kupole je bio 18m visok. Munara je bila 43m visoka. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine 1950., a kasnije je bila uvrštena na listi spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Obnovljena Ferhat-pašina džamija svečano je otvorena 7. svibnja 2016. godine.[1]

Rušenje[uredi VE | uredi]

Džamija je djelomično bila uništena eksplozivom 7. svibnja 1993. od strane nepoznatih srpskih nacionalista potpomaganih od vlasti Republike Srpske, kao dio sprovođenja politike etničkog čišćenja Bošnjaka. Nakon prvog rušenja, vlasti Republike Srpske su organizirale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks džamije. Ostaci ruševina su odvezeni na gradski deponij. Kratko nakon rušenja Ferhadije srušena je i obližnja sahat-kula. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tijekom srbijanske agresije koja je trajala u RBiH od 1992. do 1995. Dan rušenja Ferhadije - 7. svibnja - u Bosni i Hercegovini je proglašen kao službeni Dan džamija.

Rekonstrukcija[uredi VE | uredi]

"Ferhadija", ulazi u završnu fazu rekonstrukcije (siječanj 2014.)

Islamska zajednica Banje Luke je 2001. dobila urbanističku suglasnost za ponovnu izgradnju džamije. Ipak, pri polaganju kamena temeljca 7. svibnja 2001. došlo je do nereda i prosvjeda od strane srpskih nacionalista. 4000 prosvjednika je kamenovalo i tuklo 300 Bošnjaka koji su prisustvovali ceremoniji postavljanja kamena temeljca. Mnogi su s ozljedama primljeni u banjolučku bolnicu, a jedan Bošnjak je nakon ozljeda preminuo 26. svibnja 2001. Ceremonija je kasnije obavljena u tajnosti i pod velikim osiguranjem. Rekonstrukcija džamije je i dalje ostala kontroverzna tema u Banjoj Luci zbog njezine istaknute lokacije u gradu, a rekonstrukciju je otežavala problematika njene autentične rekonstrukcije. Preliminarne studije o autentičnoj rekonstrukciji džamije pripremio je Arhitektonski fakultet u Sarajevu.

Obnova[uredi VE | uredi]

Priprema temelja za obnovu Ferhadije dovršena je do kraja 2007., a obnovljena Ferhadija identična je onoj srušenoj 1993. godine. Za obnovu Ferhadije izdvojeno je oko deset milijuna konvertibilnih maraka.

Na svečanosti otvaranja obnovljene džamije točno 23 godine nakon što je srušena skupilo se oko 15 000 vjernika, a pristiglo je otprilike 150 autobusa. Cijeli skup osiguravalo je tisućinjak pripadnika MUP-a RS zajedno s drugim sigurnosnim agencijama. Događaj je protekao bez bilo kakvih incidenata, a govorom ga je obilježio i turski predsjednik vlade Ahmet Davutoglu. Prisustvovali su i vladika banjalučki Jefrem, biskup Franjo Komarica, predsjednik zajednice bosanskohercegovačkih judaista Jacob Finci i još mnogi vjerski velikodostojnici.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.klix.ba, "U Banjoj Luci svečano otvorena džamija Ferhadija: Još jedan biser krasi grad na Vrbasu", objavljeno 7. svibnja 2016., pristupljeno 11. svibnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]