Žarka Ivasić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žarka Julijana Ivasić

Žarka Ivasić (Krašić, 18. studenoga 1908.Gospić, 16. svibnja 1946.), katolička redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga u Zagrebu i službenica Božja.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođena je Krašiću 18. studenoga 1908., a na krštenju je dobila ime Julijana. U rodnom mjestu živi do 1931. kada počinje redovnički život. Ulaskom u novicijat 1932. godine dobiva redovničko ime Žarka, a 1936. polaže vječne zavjete. Posvetila se radu s bolesnicima te je djelovala u bolnicama u Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a od 1939. u Otočcu, sve do 1943. godine.[1]

U noći s 13. na 14. rujna 1943. nad partizanskim ranjenicima u bolnici u Otočcu izvršen je zločin. Partizani su tad nepravedno optužili sestre da su ih one prokazivale i sudjelovale u zločinu.[2] Sestra Žarka nastavlja služenje u Zagrebu u bolnici Vrapče, a od ožujka 1944. u Osijeku.[3]

U kolovozu 1945. na saslušavanje je privodi OZNA. Tri puta je preslušana do podizanja optužnice 28. siječnja 1946. Suđenje počinje 7. veljače 1946., a po optužnici za "davanje podrške ustaško-okupacijskoj vlasti te za nastavak "protunarodnog rada" nakon završetka rata". U obrazloženju se navodilo i da sestre (posebno Žarka) "nisu vršile svoj poziv – njegujući nemilosrdno (i s mržnjom) partizanske ranjenike, a dajući prednost ustaškim". Optužba se proširuje i na prokazivanje ranjenih partizana (koji su ubijeni tijekom ustaškog napada na Otočac).[3] S njom su osuđene još i: Verena Fostač, Eutihija Novak, Hubertina Džimbeg i Celestija Lucija Radošević.

Sestra Hubertina Džimbeg , svjedočila je o suđenju kao "urnebesu". Višekratna ispitivanja i prijetnje prije suđenja, nisu donijele ono su komunisti očekivali jer, unatoč okrutnim ispitivanjima, sestre nisu priznale ništa, a na suđenju su se branile same jer u njihovu korist nije svjedočio nitko. Nakon čitanja presude, jedan od nazočnih partizana se bacio na sestru osuđenu na smrt i izubijao je pred nazočnima.[3] Sestra Žarka (kao prvooptužena) osuđena je na kaznu smrti vješanjem, a ostale sestre na kaznu smrti strijeljanjem. Nakon žalbe presuda sestri Žarki preinačena je na smrtnu kaznu strijeljanjem, a ostale sestre osuđene su na 20 godina zatvora s prisilnim radom. Strijeljana je uza zid kapelice svete Marije Magdalene u Gospiću 16. svibnja 1946.

Mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski je izdao 3. travnja 2011. proglas namjere pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom, a na zamolbu postulatora mons. Juraja Batelje te uz jednoglasni pristanak Hrvatske biskupske konferencije i nihil obstat Kongregacije za kauze svetaca.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sestra Žarka Ivasić Pristupljeno 15. srpnja 2013.
  2. milosrdnice.hr, pristupljeno 2. studenog 2015.
  3. 3,0 3,1 3,2 16. svibnja 1946. – stradanje s. Žarke Ivasić Objavljeno 16. svibnja 2013., pristupljeno 15. srpnja 2013.
  4. Sestra Žarka Ivasić (1908. – 1946.) Pristupljeno 15. srpnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]