Gospa Sinjska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gospa Sinjska
Gospa Sinjska
Slika Čudotvorne Gospe Sinjske
Ustanovljen 1715. [1]
Nadnevak 15. kolovoza
Svetišta Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske
Blažena Djevica Marija

Gospa Sinjska naziv je Presvete Bogorodice Milosrđa, prikazane na oltarnoj slici u crkvi sinjskog franjevačkog samostana. Slavljena je kao čudotvorna u Cetinskoj krajini. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na prijestolje njezine dobrote, ljubavi i milosrđa. Znamenita je među Hrvatima diljem svijeta.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slika je naslikana na platnu visine 58 cm, a širine 44 cm. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar u 16. stoljeću. Nalazila u Rami kod franjevaca. Međutim, Turci su svećenike smatrali glavnim krivcima za pobune puka te su oni, nemogavši snositi visoke globe i samovoljno zulumčarenje, od Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. Janković je 1687. provalio u Duvno i izveo veći broj svećenika iz Rame. Nakon oslobođenja, svećenici su se nastanili u Sinju 1692. i sa sobom donijeli čudotvornu gospinu sliku i tu sagradili samostan. Puk koji ih je slijedio nastanio se po okolnim selima.[2]

Štovanje[uredi | uredi kôd]

Nakon slavne pobjede 1715. godine, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika sve vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.[3] Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716. godine, a onda 1721. prenesena u novu crkvu u kojoj se i danas nalazi. Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.

in perpetuum coronata triumphat
anno mdccxv

Glasilo[uredi | uredi kôd]

Od 1922. godine izlazi Gospa Sinjska - glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske.[4][5]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

O povijesti i štovanju Gospe Sinjske objavljeno je više monografija i članaka te zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zapis Juraja Balbija, gospa-sinjska.hr, pristupljeno 27. travnja 2021.
  2. Šimčik, Ante. Begovi Kopčiči. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti , 1933., str. 49.
  3. Krunjenje slike Čudotvorne Gospe Sinjske - tekstovi. www.gospa-sinjska.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.
  4. Gospa Sinjska : glasilo Svetišta i župe Gospe Sinjske, ISSN 1330-5107
  5. Župni listovi, www.gospa-sinjska.hr, pristupljeno 27. travnja 2021.
  6. Ivan Marković, Gospa Sinjska : s dodatkom o andjeoskoj krieposti, 1886.; knjižica je posvećena dvjestogodišnjici dolaska ramskih franjevaca u sinjski kraj; sadrži i pjesme fra Petra Kneževića o Gospi Sinjskoj; II. izdanje iz 1899. godine je nanovo uredjeno i novim Gospinim milostima popunjeno; III. izdanje (Svetište Gospe Sinjske, Sinj, 1921.) je po drugome izdanju preradio Stanko Petrov, te sadrži i pjesmu fra Andrije Kačića Miošića iliti Starca Milovana o opsadi Sinja godine 1715.
  7. Ivan Marković (napisao i priredio), Sinj i njegovo slavlje : god. 1887. : spomen-knjiga sa 11 slika (fotografije Eduarda Kastnera), 1898.; knjiga donosi opis proslave dvjestogodišnjice dolaska franjevaca i slike čudotvorne Majke Božje iz Rame u Sinj, koja je održana 1887. godine; također donosi i kratki prikaz povijesti sinjskoga kraja i pjesme posvećene Gospi
  8. Ivan Bošković, Markovićev Sinj i njegovo slavlje kao odrednica identiteta sinjskoga/cetinskoga krajaCroatica et Slavica Iadertina 1/2015.
  9. Stanko Petrov, Gospa Sinjska / povijest sinjskoga prošteništa, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1928.
  10. Stanko Petrov (priredio), Vjenčić molitava na čast čudotvorne Gospe Sinjske / spleli Franjevci u Sinju, Naklada glasnika "Gospa Sinjska", Sinj, 1929.; II. preuređeno izdanja 1930.; III. sasvim prerađeno izdanje 1940.
  11. Josip Soldo, Jeronim Šetka (uredili), Sinjska spomenica 1715. - 1965., Franjevački provincijalat, Sinj, 1965.
  12. Sinjska spomenica 1715.-1965., www.gospa-sinjska.hr, pristupljeno 27. travnja 2021.
  13. Jeronim Šetka, Čudotvorna Gospa Sinjska (jedan od priloga iz spomenice), www.gospa-sinjska.hr
  14. Jeronim Šetka (priredio) Gospa Sinjska : povijest svetišta Majke Božje u Sinju, Svetište Gospe Sinjske, Sinj, 1983.
  15. Josip Ante Soldo, Zlato na grudima Majke : kratka povijest 300 godina štovanja Gospe Sinjske, Svetište Gospe Sinjske, Sinj, 1987.
  16. Luka Tomašević, Između zemlje i neba : vjera i moral u životu kršćana Sinjske krajine u 18. stoljeću (fotografije Andrija Carli i Mirko Marić), Franjevački samostan, Sinj, 2000., ISBN 9539817005
  17. Ante Čarić, Gospa Sinjska : prilog razumijevanju, vlastita naklada, Brnaze, 2016., ISBN 9789535641711
  18. Josip Dukić i Josip Grbavac (priredili), 300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine : (1715.-2015.) : zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 12. svibnja i Sinju od 14. do 17. svibnja 2015. godine, Franjevački samostan Gospe Sinjske : Viteško alkarsko društvo : Grad Sinj, Sinj,2018., ISBN 9789539844262 (Viteško alkarsko društvo), ISBN 9789539817068 (Franjevački samostan Gospe Sinjske)
  19. Šimun Markulin (uredio), Zauvijek okrunjena - zapisi o Gospinim jubilejima". Tristota obljetnica obrane Sinja uz Gospin zagovor (1715. – 2015.) i tristota obljetnica krunjenja Slike Čudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.), Franjevački samostan Gospe Sinjske, Sinj, 2020., ISBN 9789539817099; sažetak

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta