Gospa Sinjska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slika Čudotvorne Gospe Sinjske

Gospa Sinjska je ime dano slici Presvete Bogorodice Milosrđa u Sinju, slavljenoj kao čudesnoj u Cetinskoj krajini. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na prijestolje njezine dobrote, ljubavi i milosrđa. Gospa Sinjska je znamenita širom svijeta, gdje god ima Hrvata.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slika je naslikana na platnu visine 58 cm, a širine 44 cm. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar u 16. stoljeću. Nalazila u Rami kod franjevaca. Međutim, Turci su svećenike smatrali glavnim krivcima za pobune puka te su oni, nemogavši snositi visoke globe i samovoljno zulumčarenje, od Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. Janković je 1687. provalio u Duvno i izveo veći broj svećenika iz Rame. Nakon oslobođenja, svećenici su se nastanili u Sinju 1692. i sa sobom donijeli čudotvornu gospinu sliku i tu sagradili samostan. Puk koji ih je slijedio nastanio se po okolnim selima.[1]

Nakon slavne pobjede 1715. godine, puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika sve vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.[2] Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716. godine, a onda 1721. prenesena u novu crkvu u kojoj se i danas nalazi. Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.

in perpetuum coronata triumphat
anno mdccxv

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Šimčik, Ante. Begovi Kopčiči. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti , 1933., str. 49.
  2. Krunjenje slike Čudotvorne Gospe Sinjske - tekstovi. www.gospa-sinjska.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2021.