Halid Hadžimulić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
hfz. mesnevihân
Halid ef. Hadžimulić
Halid Hadžimulić.jpg
Rođenje 16. listopada 1915., Sarajevo
Smrt 8. siječnja 2011., Sarajevo
Etnicitet Bošnjak

Hfz. mesnevihân Halid ef. Hadžimulić (Sarajevo 16. listopada 1915.Sarajevo, 8. siječnja 2011.), bošnjački teolog, jedan od najznačajnijih u 20. stoljeću.

Životopis[uredi VE | uredi]

Kuća u kojoj je živio Hadžimulić u Sarajevu
Hadžimulićev mezar u Sarajevu

Halid ef. Hadžimulić je mekteb završio u Džininom sokaku u Sarajevu pred svojim ocem Ali ef. Hadžimulićem. Hifz je završio za dvije godine (1923-1924.), ali je polagao i zvanično postao hafiz 1963. godine. Hafiska dova je proučena 25. travnja 1963. godine u Carevoj džamiji u Sarajevu. Dva puta je izbjegao strijeljanje: jednom je uspio pobjeći Nijemcima (1944.), a drugi put Luburićevim ustašama, u Sarajevu, 20. ožujka 1945. godine. Dolaskom komunista prekida sva prijateljstva, povlači se u samoću i tako izoliran živi punih 40 godina.

Završio je Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu 1937. godine. Studirao je filološke fakultete u Zagrebu i Sarajevu. U Zagrebu je diplomirao na odsjeku romanistike 1942. a u Sarajevu na odsjeku anglistike 1955. godine. Poznavao je sedam stranih jezika: arapski, perzijski, turski, francuski, njemački, engleski i latinski. Bio je dugogodišnji službenik i glavni imam. Dužnosti imama obnašao je u sljedećim džamijama: Kasum-ćatib i Sarač Ismail od 1945. do 1967., Ferhadija 1966. godine, a potom je narednih 27 godina bio glavni imam i hatib Careve džamije u Sarajevu. Također, radio je kao službenik u Vakufskoj direkciji u Sarajevu od 1947. fo 1960. godine, te kao knjižničar u Gazi Husrev-begovoj knjižnici u Sarajevu od 1961. do 1986. godine.[1] U posljednjih 100 godina, bio je jedan od pet mesnevihâna u Sarajevu. Prije njega Mesneviju su samo tumačili Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (od 1911. do 1928.), Mujaga ef. Merhemić (od 1942. do 1959.) i šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić (od 1965. do 1988.) a poslije njega hfz. Mehmed ef. Karahodžić (od 2011.). Halid ef. Hadžimulić je Mesneviju tumačio od 1988. do 2011. godine.[2]

Iako mu je reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura nudio visoke službeničke položaje u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, on je ostao dosljedan svojim učiteljima da živi skromno i dostojanstveno; družeći se sa knjigama, govoreći hutbe sa Careve džamije više od 30 godina. Živio je u samoći bez radija, televizije i novina. Spavao je jako malo, sve vrijeme posvećujući se molitvama i pisanju. Hadžimulić je od svoje šesnaeste godine neumorno vodio dnevnik u kojem je bilježio vlastite afinitete i planove, društvena kretanja, pročitane knjige i odgledane filmove, svoj intelektualni i duhovni razvoj.[3] Iza njega su ostali brojni prijevodi i obrađeni rukopisi. Godine 2004. proglašen je za Ličnost godine po izboru gledalaca emisije Centralni dnevnik Senada Hadžifejzovića.

Umro je u Sarajevu, 8. siječnja 2011. godine. Sprovod mu je predvodio reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Ukopan je pored Bakr-babine džamije u Sarajevu.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Prvi i posljednji ders (Sarajevo, 2012.)
  • Hutbe (Sarajevo, 2015.)
  • Dnevnici 1 (Sarajevo, 2017.)
  • Dnevnici 2 (Sarajevo, 2017.)
  • Dnevnici 3 (Sarajevo, 2019.)

O Halidu Hadžimuliću[uredi VE | uredi]

  • Nesuh Nedžmetin: Zlatni bejt : iz životopisa hadži hafiza Halida Hadžimulića (Sarajevo, 2007.)
  • Mikail Türker Bal: Mesnevîhan: Saraybosna'da Mevlevîlik ve Mesnevîhan Hacı Hafız Halid Efendi Hacımuliç (Istanbul, 2017.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sjećanje: Halid-ef. Hadžimulić je postao hafiz Kur'ana s osam godina. preporod.com (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. buziminfo.ba Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH (pristupljeno 27. listopada 2019.)
  3. Objavljen prvi tom Dnevnika hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića. stav.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske povezice[uredi VE | uredi]