Fejzulah Hadžibajrić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
šejh mesnevihân
Fejzulah ef. Hadžibajrić
Fejzulah Hadžibajrić

1. šejh-ul-mešaih
trajanje službe
1977. – 1990.
Prethodnik nitko (ured osnovan)
Nasljednik šejh Behauddin ef. Hadžimejlić
Rođenje 13. siječnja 1913., Sarajevo
Smrt 21. travnja 1990., Sarajevo
Zanimanje teolog, znanstvenik, prevoditelj

Šejh mesnevihân Fejzulah ef. Hadžibajrić (Sarajevo, 13. siječnja 1913.Sarajevo, 21. travnja 1990.), bošnjački teolog, šejh kadirijskog, rifaijskog, nakšibendijskog, mevlevijskog, bedevijskog i šazilijskog tarikata, znanstvenik, prevoditelj i orijentalist, prvi po redu šejh-ul-mešaih.

Životopis[uredi VE | uredi]

Hadžibajrićeva obiteljska kuća u Sarajevu

Fejzulah Hadžibajrić rođen je u Sarajevu , 1913. godine. Djetinjstvo je proveo u dijelu grada pod nazivom Hrid, a potom se preselio ispod područja poznatog kao Alifakovac, u ulicu Toplik. Rano je ostao bez oca pa je radio je u obiteljskoj aščinici kako bi poogao obitelji. Završio je mekteb i osnovnu školu, a potom upisao Srednju građevinsku školu u Sarajevu, koju poslije tri godine napušta, upisuje i završava Gazi Husrev-begovu medresu (1933.). Od 1933. do smrti bio je imam u sarajevskim džamijama, do 1943. bio je predavač u Gazi Husrev-begovoj medresi, od 1947. prvi hafiz kutub u Gazi Husrev-begovoj knjižnici. Završava Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, a potom i studij orijentalistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu (1955.). Od 1953. knjižničar je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, pa viši knjižničar na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Sarajevu (1954.-1972.). U mirovinu je otišao 1972. godine.

Derviška znanja Fejzulah ef. Hadžibajrić stekao je kod svoga šejha Selima Samija Jašara iz Vučitrna (Kosovo), koji ga 1939, prima u kaderijski tarikat (red). Šejh kadirijskog tarikata Hadžibajrić postao je 1965. u Istanbulu u Ajni Ali-babinoj tekiji na Kasumpaši od šejha Muhjiddina Ensarije i u Bagdadu 1969. od pročelnika kadirijske centrale šejha Jusufa Gejlanija s diplomom. Počasno je primio rifaijski, nakšibendijski, mevlevijski, bedevijski, i šazilijski tarikat od šejhova ovih tarikata u Istanbulu, Konyi, Meki i Tauti. Hadžibajrić je bio aktivan i u osnivanju Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini, a kada je isti osnovan 1977. godine izabran je za njegovog prvog šejh-ul-mešaiha (predstavnika). Tu dužnost obavljao je do smrti 1990. godine. Dužnost šejha Hadži Sinanove tekije u Sarajevu obavljao je od 1978. pa do smrti 1990. godine.

Objavio je veći broj radova u velikom broju izdanja. Prevodio je sa turskog, perzijskog i arapskog jezika. Prvi i Drugi svezak njegovog prijevoda Mesnevije štampani su kao prva izdanja prijevoda Mesnevije na hrvatskom jeziku. S prevođenjem i kazivanjem Mesnevije došao je do Trećeg sveska. U posljednjih 100 godina, bio je jedan od pet mesnevihâna u Sarajevu. Prije njega Mesneviju su samo tumačili Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (od 1911. do 1928.) i Mujaga ef. Merhemić (od 1942. do 1959.), a poslije njega hfz. Halid ef. Hadžimulić (od 1988. do 2011.) i hfz. Mehmed ef. Karahodžić (od 2011.). Šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić je Mesneviju tumačio od 1965. do 1988. godine.[1]

Umro je u Sarajevu, 21. travnja 1990. godine.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

Autor[uredi VE | uredi]

  • Ilmihal (Sarajevo, 1964.)

Prijevodi[uredi VE | uredi]

O Hadžibajriću[uredi VE | uredi]

  • Tesavvuf Bosne u vidicima Fejzulaha Hadžibajrića: Vjerski i kulturni razvoj bosanskih muslimana u prvoj polovini XX st. (Sarajevo, 2014) – Samir Beglerović

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. buziminfo.ba Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH (pristupljeno 27. listopada 2019.)
  2. Samir Beglerović Nekoliko crtica iz života hadži šejha Fejzulaha Hadžibajrića (pristupljeno 27. listopada 2019.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Prethodi: šejh-ul-mešaih
1977.1990.
Slijedi:
' šejh Behauddin ef. Hadžimejlić