Sulejman Kemura

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sulejman ef. Kemura
Sulejman Kemura

8. reis-ul-ulema
Islamske zajednice u Jugoslaviji
trajanje službe
1957. – 1975.
Prethodnik Ibrahim ef. Fejić
Nasljednik Naim ef. Hadžiabdić
Rođenje 1908., Sarajevo
Smrt 19. siječnja 1975., Sarajevo
Zanimanje teolog

Sulejman ef. Kemura (Sarajevo, 1908.Sarajevo, 19. siječnja 1975.), bošnjački teolog, osmi po redu reis-ul-ulema u razdoblju SFR Jugoslavije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Sulejman ef. Kemura, član Saveznog izvršnog vijeća Avdo Humo i predsjednik Savezne komisije za vjerska pitanja Dobrivoje Radosavljević, Beograd 1958.

Sulejma ef. Kemura je po završetku mekteba i ruždije, nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Početkom školske 1925./26. godine upisuje se na Šerijatsku sudačku školu na kojoj je diplomirao u školskoj 1929./30. godini. Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu. U Foči se uključuje u rad muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radi i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Ubrzo ga, na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji reisu-l-ulema postavlja za sekretara mostarskog muftijstva, gdje pored te dužnosti predaje i vjeronauk u mostarskoj gimnaziji i učiteljskoj školi.

Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U 1949. godini Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje 1950. godine izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno.

Po odlasku u mirovinu Ibrahima ef. Fejića, Izborno tijelo za izbor reis-ul-uleme izabralo ga je 15. studenoga 1957. godine za reis-ul-ulemu Islamske zajednice. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 8. prosinca 1957. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Stupajući na tu dužnost u razdoblju velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzete vakufske imovine, zatvorenih mekteba i brojnih srušenih ili oštećenih džamija, reis-ul-ulema Kemura ostati će na toj dužnosti sve do smrti (18 godina) i učiniti mnogo na njenoj sanaciji i oporavljanju.

Nakon kraće bolesti, reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je 19. siječnja 1975. godine. Pokopan je u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz grob reis-ul-uleme Fehima ef. Spahe.[1]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sulejman ef. Kemura. ikc-berlin.de/ pristupljeno 25. listopada 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Prethodi: Reis-ul-ulema
Islamske zajednice u Jugoslaviji

1957.1975.
Slijedi:
Ibrahim ef. Fejić Naim ef. Hadžiabdić