Hrvatski sabor 1865. – 1867.

Na izborima za Hrvatski sabor 1865. pobijedila je udružena oporba Narodne i Unionističke stranke, unatoč pritiscima centralističke Schmerlingove vlade iz Beča, čiju politiku u Hrvatskoj predvodi gubitnička Samostalna narodna stranka Ivana Mažuranića. Usprkos pritiscima vlade, također su izabrana i četiri pravaša: Ante Starčević, Dragutin Accurti, Vjenceslav Urpani i Erazmo Barčić.

Hrvatski sabor sastao se je 12. studenoga 1865., da bi po kraljevu nalogu odredio svoj stav o zajedničkim poslovima Monarhije, na temelju Listopadske diplome i Veljačkog patenta, da bi se izjasnio o odnosima Ugarske i Hrvatske, koje je trebalo utvrditi sporazumom između dva sabora, te da bi poslao svoje zastupnike u Ugarski krunidbeni sabor, koji je imao pripremiti sve za krunidbu Franje Josipa za kralja Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Većina zastupnika tada je prihvatila adresu Franje Račkoga, kojom je većina Hrvatskog sabora napustila svoje odbijanje zajedničkih poslova s Austrijom iz 1861., pa je vladar u svojem odgovoru na adresu naredio da se izabere odbor koji bi pregovarao s odborom Ugarskog sabora o odnosima između Hrvatske i Ugarske te zajedničkim poslovima Monarhije, no ti razgovori ubrzo propadaju.

Već potkraj lipnja 1866., na početku austrijsko-pruskog rata, mađarski su predstavnici pregazili hrvatsku državnost u nacrtu za Austro-ugarsku nagodbu. S obzirom na poraz Austrije od Pruske, Austrija je morala, da bi učvrstila svoj položaj, popustiti Madžarima. Poraz Habsburške Monarhije u svakom je slučaju pobudio nade protivnika u njezinu skoru propast. Na to su računali predstavnici Strossmayerove Narodne stranke i pravaši. Starčević je djelovao na buđenju svijesti u Hrvatskoj. Austrija je također podilazila narodu, potičući mitove o Nikoli Šubiću Zrinskom i Josipu Jelačiću. Starčević i Eugen Kvaternik (koji je za vrijeme zasjedanja Sabora bio u inozemstvu) tome suprotstavljaju pogibiju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana. Prihvaćanjem Austro-ugarske nagodbe u Austrijskom vijeću i Ugarskom saboru (1867.), mogućnosti ujedinjenja hrvatskih zemalja uvelike su se smanjile. Dalmacija i Istra pripojene su austrijskom dijelu, a Hrvatska i Slavonija ugarskom. Vojna krajina i dalje je bila pod izravnom bečkom upravom.

Na Saboru koji je zasjedao 1. svibnja 1867. govorio je i Starčević, izjasnivši se protiv zajedničkih poslova. Tada na scenu stupa i novo pravaško oružje za borbu protiv narodnjaka, a to je bio političko-satirički list Zvekan, koji je bio dostupan samo užem krugu čitateljstva, no njegov utjecaj je bio velik. Najznačajniji Starčevićev spis u Zvekanu bio je Bi-li k Slavstvu ili ka Hrvatstvu, koji predstavlja kamen temeljac za razumijevanje njegova ideološkog sustava. Godinu dana kasnije zamjenjuje ga politički časopis Hervat. U težnji da podigne i učvrsti hrvatsku nacionalnu samosvijest, Starčević je naročito nastojao uvjeriti Hrvate da su oni po svojem podrijetlu gospodujući narod i da je „robovanje“ Beču i Pešti u punoj suprotnosti s duhom hrvatskog naroda. Godine 1868. sprovedena je u život i Hrvatsko-ugarska nagodba, u čijem je sastavljanju glavnu riječ imala ugarska deputacija, te koja će kasnije imati važnu ulogu u rastu popularnosti pravaša, zbog gubitka samostalnosti i državne individualnosti Hrvatske.

Članovi

• Predsjednik: Josip barun von Šokčević, ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
• Prvi potpredsjednik: Emerich Šuhaj, J.Dr.
• Drugi potpredsjednik: Jovan Subotić, J.Dr., član Stola sedmorice

zastupnici virilisti

• grof Juraj Drašković, podmaršal
• grof Stjepan Drašković
• episkop Nikanor Gruić, episkop slavonski
• kardinal Juraj Haulik von Varallya, nadbiskup zagrebački
• barun Lazar Hellenbach
• grof Đuro Jelačić, podmaršal
• grof Anton Jelačić, podmaršal
• Stjepan Josipović, župan turopoljski
• biskup Ivan Kralj, prepošt zagrebačkog kaptola
• barun Emil Kavanagh
• grof Oskar Keglević
• Ivan Kukuljević Sakcinski, veliki župan zagrebački
• Svetozar Kušević von Blacko, veliki župan srijemski
• grof Hinko Khuen
• grof Anton Khuen
• grof Miroslav Kulmer
• patrijarh Samuilo Maširević, mitropolit karlovački
• episkop Lukijan Nikolajević, episkop gornjokarlovački
• grof Arthur Nugent
• barun Žiga Ottenfels
• grof Robert Oršić
• grof Koloman Oršić
• grof Moriz Oršić
• grof Viktor Oršić
• grof Stjepan Oršić
• barun Gustav Prandau
• grof Petar Pejačević
• grof Pavao Pejačević
• grof Ladislav Pejačević ml.
• barun Levin Rauch
• barun Juraj Rauch
• barun Juraj Rukavina, vice-notar.
• Bartol Smaić, veliki župan riječki
• grof Dioniz Sermage
• grof Rikard Sermage
• biskup Đuro Smičiklas, biskup križevački
• biskup Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovačko-srijemski
• biskup Vjenceslav Soić, biskup-koadjutor senjski
• Miroslav Špun-Strižić, veliki župan požeški
• Ljudevit von Farkaš Vukotinović, veliki župan križevački

zastupnici kaptola, konzistorija, manastira i Pravoslovne akademije

• Lukas Petrović, kanonik (Zagrebački kaptol)
• Ivan Boleslavski, kanonik (Čazmanski kaptol)
• Franjo Rački, kanonik (Đakovački kaptol)
• Ivan Fiamin, kanonik (Riječki kaptol)
• Pavao Nikolić, proto-prezbiter (Karlovački konzistorij)
• Samuilo Popović, proto-prezbiter (Karlovački konzistorij)
• Konstantin Bukvić, kanonik (Križevački grkokatolički kaptol)
• Vinko Merzljak, kanonik (Modruški kaptol)
• Stjepan Babić, proto-prezbiter (Pakrački konzistorij)
• Anton Sokubić, kanonik (Senjski kaptol)
• iguman Danilo Petrović (zastupnik svih pravoslavnih manastira)
• Pavao Muhić, J.Dr. (ravnatelj Pravoslovne akademije)

zastupnici slobodnih kraljevskih gradova i trgovišta

• Mirko Bogović (Zagreb)
• Ante Starčević (Zagreb)
• Emerich Šuhaj (Zagreb)
• Robert Zlatarović (Zagreb)
• Franjo Kružić (Karlobag)
• Avelin Čepulić (Bakar)
• Faustin Supe (Bakar)
• Anton Jordan (Karlovac)
• Eduard Mihalić (Karlovac)
• Franjo Vranić (Karlovac)
• Ivan Mažuranić (Daruvar)
• Josip Miškatović (Đakovo)
• Franjo Šagovac (Đakovo)
• Lavoslav Šram (Draganić, Petrovina, Domagović)
• Pavao Kolarić (Osijek)
• Stjepan Kugler (Osijek)
• Josip Prukner (Osijek)
• Franjo Pinterović (Osijek)
• Ivan Ciota (Rijeka)
• Kasimir Kožulić (Rijeka)
• Ivan Martini (Rijeka)
• Ernest Verneda (Rijeka)
• barun Dragojlo Kušlan (Jastrebarsko)
• Janko Car (Krapina)
• Andrija Ostriš (Koprivnica)
• Mato Toljan (Koprivnica)
• Janko Predojević, kanonik (Križevci)
• Franjo Sviličić (Križevci)
• Šandor Teodorović (Pakrac)
• Miroslav Kraljević, podžupan (Požega)
• Philipp Taller, gradonačelnik (Požega)
• Mirko Bertalan (Ruma)
• Stjepan Jancso (Ruma)
• Svetozar Miletić (Ruma)
• Ivan Jurčić (Samobor)
• Eduard Šuljok (Samobor)
• Vladovid Zorac (Sisak)
• Josip Akšamović (Turopolje)
• Aurel Kušević (Turopolje)
• Ladislav Kukuljević (Varaždin)
• August Lukinac (Varaždin)
• Maksim Maler, ing. (Varaždin)
• Anton Melinčević, gradonačelnik (Varaždin)
• Simo Dragašević (Vinkovci)
• Mirko Hervat (Virovitica)
• Živko Kirjaković, podžupan (Vukovar)
• Ladislav Najpar (Vukovar)
• Dragutin Akurti (Senj)
• Vatroslav Vinski, kanonik (Senj)

zastupnici kotareva

• Dragutin Jelačić (Zagreb)
• Josip Vranicani, dr. (Banija)
• Benjamin Kraljević (Bektež)
• Ladislav Kiš (Bela)
• Tito Ožegović (Bistrica)
• Jovan Subotić, septemvir (Bobocka)
• Erazmo Barčić (Bribir)
• Marijan Derenčin (Bakar)
• Maksim Prica, septemvir (Buđanovec)
• Gyuro Nović (Cerević)
• Dioniz Blažić (Černik)
• Adolf Veber (Čabar)
• Alexander Virag (Daruvar)
• Vjekoslav Benja (Delnice)
• Ivan Laudenbach (Đakovo)
• Mihalj Pavlinović (Đakovo)
• Matija Mrazović (Dugo Selo)
• German Anđelić, arhimandrit (Erdevik)
• Stjepan Nikolajević (Erdevik)
• Ivan Šedel (Osijek)
• Ante Stojanović (Osijek)
• Ivan Pintar, ing. (Gorica)
• Jovan Rogulić (Inđija)
• Mihalj Polit (Irig)
• Jovan Živković (Irig)
• Stjepan Vuković (Ivanec)
• Antun Zoričić (Jastrebarsko)
• Andrija Zidarić (Koprivnica)
• Josip Briglević (Krapinske Toplice)
• Martin Ožegović (Križevci)
• Josip Špun (Kutina)
• Juraj Safarić (Ludbreg)
• Petar Horvat (Mihovljan)
• Anton Regen (Miholjac)
• Ivan Ožegović, podžupan (Moslavina)
• Josip Babić (Našice)
• Ivan Vončina, podžupan (Novi Vinodolski)
• Ferdinand Krajačić (Novi Dvori)
• Franjo Zužel (Novi Marof)
• Josip Torbar (Ozalj-Krašić)
• Tomo Milanković (Pakrac)
• Napoleon Špun-Strižić (Pleternica)
• Stjepan Pavleković (Prečec)
• Juraj Ceboci (Mali Tabor)
• Antun Matić (Tovarnik)
• Josip Rasum (Samobor)
• Mihaljo Klaić (Severin)
• Franjo Lovrić (Sisak)
• Ivan Kralj (Stubica)
• Ivan Perkovac (Sveti Ivan)
• Luka Petričević (Sveti Ivan)
• Stjepan Hervić (Sveti Križ)
• grof Konstantin Norman (Valpovo)
• Ivan Stahuljak (Valpovo)
• Koloman Bedeković Komorski (Varaždinske Toplice)
• Alexander Peičić (Velika)
• Žiga Farkaš (Vrbovec)
• Anton Vakonović (Vrbovsko)
• Mavro Broz (Vinica)
• Venceslav Urpani (Vinodol-Grobnik)
• Pavao Lalić (Virovitica)
• Ivan Sauer (Voćin)
• Kasimir Jelačić (Zlatar)

zastupnici graničarskih pukovnija

• Adam Kovarbašić, satnik (I. banska graničarska pukovnija)
• Josip Poljak, natporučnik (I. banska graničarska pukovnija)
• Josip Runjanin, satnik (I. banska graničarska pukovnija)
• Mojsija Tarbuk, bojnik (I. banska graničarska pukovnija)
• Gjuro Dolensčak, potpukovnik (II. banska graničarska pukovnija)
• Ivan Iliašević, satnik (II. banska graničarska pukovnija)
• Vaso Sekulić, vodnik (II. banska graničarska pukovnija)
• Raimund Varešanin, potpukovnik (II. banska graničarska pukovnija)
• Samuel Gerber, satnik (Brodska graničarska pukovnija)
• Theodor Novaković, potpukovnik (Brodska graničarska pukovnija)
• Franjo Stojan, potpukovnik (Brodska graničarska pukovnija)
• Marko Terbuhović, bojnik (Brodska graničarska pukovnija)
• Bartol Grabić, satnik (Gradiška graničarska pukovnija)
• Andrija Olujević, satnik (Gradiška graničarska pukovnija)
• Maksim Pesić, pukovnik (Gradiška graničarska pukovnija)
• Glišo Zastavniković, (Gradiška graničarska pukovnija)
• Gjuro Bach, bojnik (Lička graničarska pukovnija)
• Ivan Sarić, potpukovnik (Lička graničarska pukovnija)
• Gjuro Skender, satnik (Lička graničarska pukovnija)
• Ivan Tomičić, satnik (Lička graničarska pukovnija)
• Nestor Borojević, satnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
• Franjo Mihanović, potpukovnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
• Ivan Popović, proto-prezbiter (Ogulinska graničarska pukovnija)
• Antun Ratkuvić, satnik (Ogulinska graničarska pukovnija)
• Matija Elger, potpukovnik (Otočka graničarska pukovnija)
• Josip Nolden, bojnik (Otočka graničarska pukovnija)
• Dioniz Paić, satnik (Otočka graničarska pukovnija)
• Arsenija Prodanov, pukovnik (Otočka graničarska pukovnija)
• Mihalj Gergurić, potpukovnik (Slunjska graničarska pukovnija)
• Stanislav Rašić, satnik (Slunjska graničarska pukovnija)
• Ivan Ternski, bojnik (Slunjska graničarska pukovnija)
• Gedeon Zastavniković, pukovnik (Slunjska graničarska pukovnija)
• Procop Adler, pukovnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
• Alexander Bojčeta, potpukovnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
• Ivan Malinarić, satnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
• Milan Skorić, bojnik (Varaždinsko-đurđevačka graničarska pukovnija)
• Lavoslav Došen, pukovnik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
• Antun Jančarić, narednik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
• Andrija Kolarić (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)
• Stjepan Šašić, bojnik (Varaždinsko-križevačka graničarska pukovnija)

zastupnici vojnih komuniteta

• Gjuro Ružičić (Bjelovar)
• Antun Kotas, potpukovnik (Brod)
• Jovan Steković (Brod)
• Ivan Halagić, potpukovnik (Glina)
• Petar Simić, pukovnik (Gospić)
• Anton Antonović (Gradiška)
• Ivan Knežević, bojnik (Kostajnica)
• Stjepan Muzler (Nova Gradiška)
• Anton Antonović (Nova Gradiška)
• Stanislav Kostrenčić (Ogulin)
• Adam Jovanović, satnik (Otočac)
• Gavro Dizdar (Petrinja)
• Ljudevit Radecki (Petrinja)
• Josip Turković, bojnik (Vinkovci)

Također pogledajte

• Hrvatsko-ugarska nagodba
• Hrvatsko državno pravo
• Hrvatski sabor 1861.
• Hrvatski sabor 1848.

Literatura

• Hrvatski sabor, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
• Povijest Hrvata 2 - od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
• Hof-und Staatshandbuch des Kaiserthumes Osterreich fur das jahr 1866