Ivan Standl

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oštećena unutrašnjost Zagrebačke katedrale. Fotografija Ivana Standla.

Ivan Standl (Prag, 27. listopada 1832.Zagreb, 30. kolovoza 1897.), hrvatski umjetnički fotograf, prvi zagrebački fotograf.[1][2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Ivan Standl rođen je u Pragu gdje je završio tehničku školu i započeo s fotografskim radom. Točan datum njegovog dolaska u Hrvatsku nije nam poznat, ali od 1864. godine zasigurno živi i radi u Zagrebu gdje u tom trenutku radi najmanje pet profesionalnih fotografa. Standl se relativno brzo afirmirao u novoj sredini te na Gospodarskoj izložbi održanoj u Zagrebu u listopadu 1864. godine biva nagrađen prvom nagradom (srebrna kolajna). Tom je kolajnom započeo impozantan niz nagrada osvojenih na raznim izložbama diljem Europe. Kroz narednih dvadesetak godina osvojiti će osam nagrada (uz već spomenutu zagrebačku na izložbama u Moskvi 1872., Londonu 1874., Teplitzu 1879., Stolnom Biogradu 1879., Egeru (Hebu) 1881., Trstu 1882. i Budimpešti 1885.), dva odlikovanja („Najviše priznanje“, Zagreb 1869. i „Zlatna kolajna za znanost i umjetnost“ 1881. kojom ga je odlikovao car Franjo Josip I.) te naslov „Fotograf Jugoslavenske akademije“ (1874. godine). Sva odlikovanja i nagrade slijedom osvajanja tiskane su na poleđini njegovih fotografija i danas nam, osim svjedočanstva o Standlovom kontinuiranom i kvalitetnom fotografskom radu, pomažu pri aproksimativnoj dataciji fotografija iz njegovog atelijera koje nemaju definiran datum snimanja. Tijekom svog rada Standlov je atelijer u Zagrebu promijenio nekoliko adresa. S radom je započeo u Ilici 750 (danas br. 28), a paralelno je kao zakupnik kraće vrijeme (1864./65.) radio i u atelijeru Györgyja Mayera u Ilici 867 (danas br. 35). 1866. godine prelazi u novi atelijer u Ilici 747 (danas br. 34) u kojem ostaje do 1875. godine, a nakon toga do smrti radi na adresi u Mesničkoj ulici br. 9. Atelijerska je djelatnost (portreti i reprodukcije umjetničkih djela) kod Standla bila jako razvijena od samog početka, a s jednakim je intenzitetom radio i izvan njega, snimajući pejzaže, urbane vedute, arhitekturu i spomenike kulture. Svoje radove nastale izvan fotografskog atelijera Standl je izdavao objedinjene u formi fotografskih mapa ili albuma. Najraniji primjer je album sa 12 fotografija „Jurjaves“ iz 1867. godine, zatim prva hrvatska foto-monografija pod naslovom „Fotografijske slike iz Hrvatske“ izdana 1870., nadalje „Uspomene na I. obću hrvatsku učiteljsku skupštinu u Zagrebu 1871.“, „Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880.“,[3] „Zagreb 1891.“ izrađen povodom Gospodarsko – šumarske izložbe u Zagrebu 1891. godine te dva albuma pod imenom „Zagreb“ iz 1895. godine. Pred kraj života Standl je, zahvaljujući velikom iskustvu i konstantnoj kvaliteti izvedbe, započeo i s pedagoškom aktivnošću, prenoseći svoje znanje na prve zagrebačke fotoamatere okupljene u Društvu umjetnosti, kojima je od 1894. godine uz određenu naknadu bio na raspolaganju majstorov atelijer. Ivan Standl umro je u Zagrebu 30. kolovoza 1897. godine. Atelijer je po njegovoj smrti vodila njegova udovica Klementina, da bi 1. kolovoza 1898. prestao s radom.

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=1000389322&upit=Standl&tip=t
  2. http://www.matica.hr/HRRevija/revija032.nsf/AllWebDocs/beus
  3. Dragan Damjanovic. "Photo Albums of the 1880 Zagreb Earthquake". VisibileInvisibile. Percepire la città tra descrizioni e omissioni. VI. Città immaginate: sguardi sulla città contemporanea, stranice 1833. - 1845. pristupljeno 19. veljače 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Fotografijske slike iz Hrvatske, Senj, tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog