Josip Torbar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Josip Torbar. Za druga značenja pogledajte Josip Torbar (razdvojba).
Josip Torbar
Torbar josip.jpg
Rođen 1. travnja 1824.
Krašić
Umro 26. srpnja 1900.
Zagreb
Zaređen 1849.
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Dr. Josip Torbar (Krašić, 1. travnja 1824.Zagreb, 26. srpnja 1900.) bio je hrvatski katolički svećenik, prirodoslovac, pedagog i političar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je u seljačkoj obitelji. Gimnaziju je završio u Karlovcu, a od 1843. uči filozofiju i teologiju na zagrebačkom sjemeništu. Za svećenika je zaređen 1849. godine. Studirao je na bečkom sveučilištu, gdje je 1852. položio profesorski ispit.

Bio je profesor u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji od 1850. do 1853. godine,[1] a kad je 20. studenoga 1854. otvorena realna gimnazija na Griču 3 u Zagrebu, postao je na njoj profesor fizike i prirodopisa. Od 16. veljače 1858. bio je ravnatelj realne gimnazije. Njegovom zaslugom je u gimnaziji 1. prosinca 1861. započela je s radom meteorološka postaja koja bez prestanka radi i danas. Iz postaje je potekao Geofizički zavod, Državni hidrometeorološki zavod i Seizmološka služba. Ban Levin Rauch smijenio ga je s dužnosti ravnatelja realne gimnazije 1867., kao i neke druge istaknute profesore iz političkih razloga. Ban Ivan Mažuranić vratio ga je na istu dužnost u studenome 1873. godine. Torbar je u svoje vrijeme bio među prvim i rijetkim popularizatorima prirodnih znanosti. Bavio se raznim disciplinama: biologijom, geologijom, meteorologijom i poviješću znanosti.

U tri navrata bio je biran za zastupnika Hrvatskog sabora (1861., 1865. i 1875.), u kojemu se kao rodoljub zalagao za cjelokupnost i samostalnost Hrvatske. Hrvatski sabor ga je 9. svibnja 1866. uvrstio među prvih dvanaest članova Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je predsjednik Matematičko-prirodoslovnog razreda i predsjednik Akademije od 1890. godine do smrti. S Jagićem i Račkim, pokretač je Književnika, te urednik Katoličkog lista i Gospodarskog lista. Bio je osnivač i predsjednik Hrvatskog planinskog društva.

Djela[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke i literatura
  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. Ivan Stohl i Josip Torbar, Crkvene pjesme : za školsku mladež i za puk : sv. 1, Lavosl. Hartman, Zagreb, 1858. (70 str.)
  3. Hrvojka Mihanović-Salopek, Pjesništvo u najpoznatijim crkvenim pjesmaricama za djecu i mlade na području Zagrebačke nadbiskupije, Magistra Iadertina 2/2019.
  4. Josip Torbar, Životinjarstvo, to jest nauk o životinjah : za više gimnazije i realke : (sa 34 u tekst utisnutih slikah), Zagreb, 1863. (352 str.)
  5. Josip Torbar, Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880. : (sa zemljovidom, 6 fotografija, 9 u tekst utisnutih slika i 7 tablica), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1882. (VIII, 141 str.)
  • Torbar, Josip, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta