Jakša Zlatar
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Jakša Zlatar, prof. art. (Šibenik, 1947.), hrvatski pijanist, glazbeni pedagog, psiholog i sociolog.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Diplomirao je i magistrirao klavir na Muzičkoj akademiji u Sveučilišta u Zagrebu (klasa prof. Ladislava Šabana), a također je diplomirao psihologiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Klavir je usavršavao na konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu te na brojnim seminarima, između ostalih kod Alda Ciccolinija.
Na Odsjeku za klavir, orgulje i čembalo Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu djeluje od 1979. kao nastavnik klavira i metodike nastave klavira (2019. bit će punih 40 godina). Godine 2017. odlazi u mirovinu, ali nastavlja raditi kai honorarni profesor na akademijama u Zagrebu i Puli. Tijekom 20 godine (od 1996. do 2016.) predavao je klavir i metodiku i na Akademiji za glasbo u Ljubljani, gdje je vodio i poslijediplomski studij iz metodike (pod njegovim je mentorstvom magistriralo šest studenata, dok je jedna studentica stekla doktorat). Također je bio i voditelj kolegija metodike na akademiji u Splitu. U njegovoj je klasi u Zagrebu i Ljubljani diplomiralo više od 40 studenata od kojih danas mnogi rade po muzičkim školama u Hrvatskoj i Sloveniji, a jedan (Borjan Oliver) i kao asistent za klavir na akademiji u Osijeku. Tijekom 90-tih bio je prodekan Muzičke akademije za mandata tri dekana (Prerad Detiček, Kristijan Petrović i Igor Gjadrov), a od 2008. do 2017. bio je pročelnik klavirskog odsjeka.
Jakša Zlatar autor je metodičkih radova, od kojih ističe "metodičku trilogiju": Metodika klavira (1987., 2. prošireno izdanje 2017.), Uvod u klavirsku interpretaciju (1. izdanje 1989., 2. prošireno izdanje 2016.; knjiga je prevedena na engleski, slovenski i albanski) i Odabrana poglavlja iz metodike nastave klavira (2015.). U pripremi je i udžbenik iz Povijesti pijanizma. U okviru Bolonjske reforme uveo je na zagrebačkoj akademiji dva nova predmeta: Upoznavanje klavirske literature i Analiza interpretacija. Autor je mnogih članaka u stručnim časopisima te recenzija, prikaza i popularnih članaka u časopisima, na radiju i TV. Osim pisanja literature iz klavirske pedagogije redigirao je i objavio nekoliko skladbi, među ostalima Prvu sonatu za violinu i klavir Anđelka Klobučara (1998.) koju je izveo na brojnim koncertima te snimio s violinistom Volodjom Balžalorskym.
Uz koncertiranje, prof. Zlatar održava seminare te je član žirija na domaćim i međunarodnim pijanističkim natjecanjima. Od 1995. do 1998. vodio je Eptinu pijanističku školu u Dubrovniku, a od 2003. održava ljetnu školu u Pučišćama na Braču. Bio je jedan je od utemeljitelja i dugogodišnji tajnik EPTE Hrvatske te osnivač udruge Hrvatska glazbena scena mladih. Član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga kojemu je bio predsjednik jedan mandat (1991. – 1994.). Jedan je od osnivača i glavni urednik časopisa glazbenih pedagoga Tonovi. Dugi niz godina bio je član povjerenstva za polaganje stručnih ispita za učitelje klavira te recenzent u izradi nastavnih programa (za klavir) za niže i srednje glazbene škole.
Svojim stručnim i umjetničkim angažmanom, kao i vođenjem dodiplomskih i poslijediplomskih studija iz klavira i metodike, Jakša Zlatar je učinio metodiku nastave klavira relevantnom disciplinom u Hrvatskoj za što je 2017. dobio Nagradu za životno djelo "Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga".