Kapadocija

Koordinate: 38°40′N 34°50′E / 38.667°N 34.833°E / 38.667; 34.833
Izvor: Wikipedija
Zemljovid Anatolije s Kapadocijom na istoku

Kapadocija[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija[2] (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.[3] Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji, te posebno u turizmu budući kako regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci.[4] Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe[5].

Panorama Göremea

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Turska
Godina uvrštenja1985. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, v, vii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:357
Koordinate38°40′N 34°50′E / 38.667°N 34.833°E / 38.667; 34.833
Kapadocija na zemljovidu Turske
Kapadocija
Kapadocija
Lokacija Kapadocije u Turskoj

Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se kako je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora,[6] odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug.

Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća.

Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine.

Popularna kultura[uredi | uredi kôd]

Poznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tijekom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te napisao knjigu U potrazi za staklenim gradom zajedno s Bornom Bebekom, koja je izdana 1986. godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Vidi:
    Opća i nacionalna enciklopedija: Kapadocija[neaktivna poveznica]
    • Hrvatski jezični portal: Kapadocija
  2. Hrvatski obiteljski leksikon: Kapadocija (Kapadokija)
  3. Britanica enciklopedija: Kapadocija
  4. Nives Opačić: Troskokom do Turske, Vijenac br. 349., 2007.
  5. Tomo Anđić: U Istambulu, u TurskojArhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2008. (Wayback Machine), Svjetlo riječi, franjevačka obiteljska revija, 2005.
  6. Cappadocia, Livius.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2014. Pristupljeno 21. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Cappadocia Turkey

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapadocija