Arahozija
Arahozija na grčkom ili Harauvatiš na staroperzijskom jeziku je drevna pokrajina Perzijskog Carstva u Južnoj Aziji koja obuhvaća područje današnjeg jugoistočnog Afganistana[1] i sjevernog Pakistana, do rijeke Ind.[2] „Arahozija“ je latinizirani oblik grčkog naziva za ahemenidsku i seleukidsku pokrajinu (satrapiju) na istoku njihovog carstva, koja je bila naseljena iranskim narodom Arahozijaca ili Arahoza.[3]
Sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Arahoziju pokoravaju Perzijanci predvođeni s Kirom Velikim[2]. Arahozijci su spomenuti na popisu perzijskih satrapija na Darijevim zapisima u Behistunu, a prikazani su i na reljefima u Perzepolisu. Godine 330. pr. Kr. regiju je osvojio Aleksandar Makedonski[1], poslije kojeg regijom vlada helenistička dinastija Seleukida, dok nedugo kasnije Arahozijom ponovo vladaju iranske dinastije Parta, odnosno kasnije Sasanida.
Arahozija danas je zajedno sa drevnom regijom Drangijanom poznata pod modernim nazivom Sistan.[4][2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Arahozija (enciklopedija Britannica)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Arahozija (Livius.org)
- ↑ Iranica enciklopedija
- ↑ Drangijana (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2012. Pristupljeno 17. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Iranica enciklopedija: Arahozija
- Arahozija, Livius.org
- Britannica enciklopedija: Arahozija (perzijska satrapija)
| |||||||||
