Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ostaci ličke gotike, katedrale sv. Jakova Starijeg (kraj 13. ili početak 14. st.)

Katedrala sv. Jakova Starijeg (Karija,[1], Korija[2] ) je bila stara srednjovjekovna rimokatolička crkva u naselju Krbavi. Ova je katedralna crkva posvećena sv. Jakovu, zaštitniku bivše Krbavske biskupije. Podatak o posveti krbavske katedrale "posvećene sv. Jakovu Starijem" donio je iz Vatikanskog arhiva biskup Mile Bogović 1997. godine. [3]

Oodručje katedrale bilo je, prema nekim indicijama, tijesno povezano s područjem Sv. Marka Groba.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi bila je zabranjena tema u Jugoslaviji, punih 70 godina.[3]

Krbavska biskupija, čije je katedrala sv. Jakova Starijeg sjedište, osnovana je 1185. godine na provincijalnom crkvenom saboru u Splitu. Bila je to prva prva biskupija iza Velebita, u Krbavi. Protezala se sve do Trsata (Rijeke). Prvi krbavski biskup bio je Matej.[3]

Dokument iz Vatikanskog arhiva o posveti katedrali datiran je u 1431. godinu. Biskupija i vrlo vjerojatno katedrala je sigurno starija, jer stariji dokument iz 1389. govori o nekom sporu između zagrebačkog Kaptola i krbavskog biskupa. Još je stariji Franjevački samostan u Krbavi, osnovan 1373. godine. Radi zaštite katedrale, podignuta je starohrvatska župna utvrda, kaštel Krbava. Nalazila se istočno od katedrale.[3]

Krbavska biskupija postojala je sve do osmanskih pljačkaških pohoda, potom i osvajanja. 275 je godina potrajala i 1460. zbog sve češćih upada i pljačkaških pohoda Turaka preselila se u frankopanski Modruš, a zatim (1493.) u Novi Vinodolski. Tad je napušten i kaštel Krbava. Bježeći pred Turcima, modruški biskup Krištofor ponio je zlatni križ krbavskih biskupa, koji je pripadao još prvomu krbavskom biskupu Mateju. Križ se danas čuva u crkvi sv. Filipa i Jakova u Bribiru pokraj Novog Vinodola (u kojem je 1288. napisan "Vinodolski zakon").[3]

Turska pljačkanja, paleži, osvajanja, rezultiraju da slijedi iseljavanje stanovništva, depopulacija, organizirana rušenja katoličkih crkava i dolazak nekatoličkog stanovništva. Vremenom se krbavska katedrala sv. Jakova Starijeg našla pod zemljom. Velikosrpskim nacionalistima bio je interes da se zatre trag katoličanstva udbinsko-krbavskog kraja i da se širi lažni mit o isključivom srpstvu ovog kraja.

Zadrti velikosrbi iz susjednih sela su po ubijanju i egzodusu Hrvata zapalili i srušili sve katoličke crkve na Krbavi, zatirući tako trag hrvatstvu i katoličanstvu. Zapalili su i srušili katoličku crkvu sv. Nikole na Udbini, sv. Marka - groba u Podudbini, sv. Augustina u Mutiliću, uništili rimokatoličko groblje na Koriji.[2]

Iznad njezinih ostataka udbinski Srbi iskopali su 1994. dva velika zaklona za višecijevne bacače raketa (VBR). Tada su oštetili i uništili mnoge grobove i dijelove katedrale. Iako je nanijelo štetu crkvi i groblju, hrvatskim je arheolozima olakšalo posao poslije Oluje početi s iskopavanjem temelja ove crkve.[3]

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Tlocrt (dimenzija 36 x 12 m) jednobrodne krbavske katedrale, u kojoj je stolovao biskup, odgovara srednjoeuropskoj propovjedničko-prosjačkoj arhitekturi, ličkoj gotici. Iskopine katedrale, grobovi i pripadajući dijelovi biskupskog dvora su konzervirane, a u nastavku arheoloških istraživanja možda će biti pronađeni i temelji katedrale prvog krbavskog biskupa Mateja (1185 – 1220.). U svetištu i brodu crkve, te ispred crkve do danas su istražena 227 hrvatska groba. Mnoge grobove, ali i dijelove katedrale, uništili su u agresiji na Hrvatsku pobunjeni Srbi i njihovi pomagači prigodom ukopavanja VBR-ova. Groblje izvan crkve je višeslojno, a grobovi su obične zemljane rake. Postoji realna mogućnost da je tu pokopan i dio poginulih Hrvata u Krbavskoj bitci koja se dogodila nedaleko od ovog mjesta. U grobovima je nađen nakit, novčići, ostruge i dr. i mogu se datirati u 14. i 15. stoljeće.[3]

Iz temelja krbavske katedrale izvađen je jedan kamen koji je poslužio kao kamen temeljac za crkvu Hrvatskih mučenika. Kamen je 8. lipnja 2003. blagoslovio Sveti Otac Ivan Pavao II. na Trsatu. U temelje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini svečano je položen 9. rujna 2005. godine.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Mile Bogović: Prostorna podloga za projekt Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, Hrvatski martirologij. 9. siječnja 2004. Pristupljeno 5. srpnja 2017.
  2. 2,0 2,1 Ive Sertić: Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2), Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)

HKV Logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća. Vidi dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]