Kiži

Koordinate: 62°05′00″N 35°13′00″E / 62.0833°N 35.2167°E / 62.0833; 35.2167 (WD)
Izvor: Wikipedija
Kiži
Podatci
Smještaj Onješko jezero
Koordinate 62°05′00″N 35°13′00″E / 62.0833°N 35.2167°E / 62.0833; 35.2167 (WD)
Država Rusija
Glavno naselje Kiški pogost
Površina 5 km2
Kiži na zemljovidu europske Rusije
Kiži
Kiži
Kiži na zemljovidu europske Rusije

Kiži (ruski: Кижи, karelski: Kiži) je otok u Onješkom jezeru u ruskoj Republici Kareliji, Medvježegorska oblast. Otok ima duguljasti oblik duljine oko 6 i širine 1 kilometar, a nalazi se oko 68 km od prijestolnice Karelije, Petrozavodska. Najpoznaitji je po Kiškom pogostu, povijesnoj lokaciji iz 17. stoljeća.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vjetrenjača i Kapela sv. Arhanđela Mihovila
Drvena vjetrenjača na otoku.
Tlocrt Kiškog pogosta

Ime mu potječe od stare karelske riječi kižat što bi značilo "sastati se", ili kižansuari - "otok igara".[1] Na otoku su postajala naselja još od 14. stoljeća jer se nalazio na važnom putu koji je povezivao Novgorod s Bijelim morem. U ranom 16. stoljeću, u upravnom i župnom središtu (pogost) izgrađene su dvije glavne crkve i toranj, a u 17. stoljeću otok je bio važno obrambena postaja prema Šveđanima i Poljacima.

Iako je stanovništvo ruralno, u 18. stoljeću je bilo primorano pomagati u iskapanju i obradi željeza u lokalnim željezarama. To je dovelo do Kiškog ustanka od 1769. – 71. godine koji je silom ugašen, a njihove vođe su prognane u Sibir, ali je zaustavljena nasilna regrutacija seljana za potrebe industrije.

Većina naselja je nestala na otoku do 1950-ih, a bila su ostala samo pojedine farme. Tada su iz raznih dijelova Karelije na otok prebačene mnoge drvene građevine kako bi se sačuvale na jednom mjestu. Danas je cijeli otok pretvoren u Muzej na otvorenom u kojemu se nalazi više od 80 povijesnih drvenih građevina.[2] Najslavniji od njih, Kiški pogost, je 1990. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svoje dugotrajnosti i ljepote usprkos isključivo drvene građe od koje je izgrađen.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Kiži na Enciclopedia Britannica Posjećeno 9. veljače 2011.
  2. ↑ Informacije o muzeju (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Drugi projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kiži
v • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (3)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiži&oldid=6778838"