Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji

Izvor: Wikipedija
Armenski duduk
Pjevanje Baula, Bangladeš

Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji čini UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština država Azije i Oceanije, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.

Sadržaj

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z


A[uredi | uredi kôd]

Afganistan (2)[uredi | uredi kôd]

Armenija (7)[uredi | uredi kôd]

Azerbajdžan (18)[uredi | uredi kôd]

B[uredi | uredi kôd]

Bahrein (4)[uredi | uredi kôd]

Bangladeš (4)[uredi | uredi kôd]

Butan (1)[uredi | uredi kôd]

  • 2008. - Ples s maskama i bubnjevi zajednice Drametse

F[uredi | uredi kôd]

Gruzijsko polifonijsko pjevanje

Filipini (5)[uredi | uredi kôd]

G[uredi | uredi kôd]

Gruzija (4)[uredi | uredi kôd]

I[uredi | uredi kôd]

Indija (14)[uredi | uredi kôd]

Izvedba epa Ramajana, Ramlila, Indija
v • u
Svjetska baština u Indiji
Kulturna baština (32)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskritsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Kolekcija krisova na fotografiji iz Indonezije iz 1893. god.

Indonezija (12)[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Indoneziji
Kulturna baština (5)Indonezijska zastava
Prirodna baština (4)
Nematerijalna svjetska baština Indonezije

Kazalište lutaka Wayang • Tradicionalna proizvodnja indonezijskog bodeža Kris • Batik • Tradicionalna proizvodnja batika u školama Pekalongana • Noken, višenamjenska pletena ili vezena korpa naroda sa Papue* • Indonezijski angklung • Ples saman* • Tri vrste tradicionalnog balijskog plesa • Pinisi, umijeće brodogradnje južnog Sulawesija • Pentjak silat • Pantun (zajedno s Malezijom) • Gamelan

Irak (9)[uredi | uredi kôd]

Iran (19)[uredi | uredi kôd]

2011.

  • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje*
  • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu*
v • u
Svjetska baština u Iranu
Kulturna baština (24)
Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) • Bam s okolicom (2004.) • Behistunski natpisi (2006.) • Elamitski zigurat i drevni grad Čoga Zanbil (1979.) • Golestanska palača (2013.) • Gonbad-e Kabus (2012.) • Povijesni grad Jazd (2017.) • Kulturološki krajolik Majmanda (2015.) • Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu (2012.) • Pasargad (2004.) • Perzepolis (1979.) • Perzijski kanati (2016.) • Perzijski vrtovi (2011.) • Grobnica šejha Safija (2010.) • Saborna džamija u Isfahanu (1979.) • Sultanija (2005.) • Suza (205.) • Šuštarski hidraulički sustav (2009.) • Tabriški bazar (2010.) • Taht-e Sulejman (2003.) • Transiranska željeznica (2021.) • Kulturni krajolik Uramanata (2021.)
Iranska zastava
Prirodna baština (2)
Dašt-e Lut (2016.) • Hirkanijske šume (2019.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Glazba Bakšija iz Korasana (2010.) • Kališujanski rituali Mašhade ardehala u Kašanu (2012.) • Naqqāli, iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) • Proslava iranske Nove godine Novruz1) (2009.) • Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) • Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) • Ritualna dramska umjetnost Ta‘zīye (2012.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) • Tradicionalno vezenje tepiha u Kašanu (2010.) • Tradicionalne vještine izgradnje i jedrenja iranskim lendž brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.)

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

Istočni Timor (1)[uredi | uredi kôd]

  • 2021. - Tais, tradicionalni tekstil

J[uredi | uredi kôd]

Kabuki kazalište, Japan
Ainu glazbenica na sjeveru Japana

Japan (23)[uredi | uredi kôd]

Beduini u Petri, Jordan

Jemen (4)[uredi | uredi kôd]

Jordan (6)[uredi | uredi kôd]

Južna Koreja (23)[uredi | uredi kôd]

Izvedba ceremonije Jongmyo Jerye u Jongmyou

K[uredi | uredi kôd]

Kambodža (6)[uredi | uredi kôd]

Kambodžanski kraljevski balet

Katar (4)[uredi | uredi kôd]

Kazahstan (13)[uredi | uredi kôd]

NR Kina (43)[uredi | uredi kôd]

Kunku opera, Kina
Kineska kaligrafija
v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Kirgistan (13)[uredi | uredi kôd]

L[uredi | uredi kôd]

Laos (1)[uredi | uredi kôd]

  • 2017. - Ken glazba Laošana

Libanon (2)[uredi | uredi kôd]

M[uredi | uredi kôd]

Malezija (5)[uredi | uredi kôd]

Mauricijus (4)[uredi | uredi kôd]

Mikronezija (1)[uredi | uredi kôd]

  • 2021. - Pronalaženje puta i izrada kanua u saveznoj državi Yap*

Mongolija (15)[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Mongoliji
Kulturna baština (3)
Velika Burhan Haldun planina i njezin sveti okolni krajolik (2015.) • Kulturni krajolik Doline Orhona (2004.) • Petroglifi mongolskog Altaja (2011.)
Mongolijska zastava
Prirodna baština (2)
Krajolici Daurije1) (2017.) • Udolina Uvs-Nuur1) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (10)
Mongolska tradicionalna umjetnost khöömeija (2010.) • Tehnika narodnog dugog pjevanja uz kružno disanje Limbe (2011.) • Tradicionalni obrt mongol ger i pripadajući običaji (2013.) • Mongolska kaligrafija (2013.) • Mongolski ep Mongol Tuuli (2009.) • Tradicionalni narodni ples Mongol Biyelgee (2009.) • Tradicionalna glazba morin khuura (2008.) • Mongolski tradicionalni festival Naadam (2010.) • Ritual navođenja deva (2015.) • Sokolarstvo2) (2010.) • Tradicionalna glazba Tsuur (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma3) (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Rusije i Mongolije  2) Zajednička svjetska baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)  3) Zajedno s Kinom. 

O[uredi | uredi kôd]

Oman (14)[uredi | uredi kôd]

P[uredi | uredi kôd]

Pakistan (3)[uredi | uredi kôd]

Palestina (5)[uredi | uredi kôd]

R[uredi | uredi kôd]

Rusija (2)[uredi | uredi kôd]

S[uredi | uredi kôd]

Samoa (1)[uredi | uredi kôd]

  • 2019. – 'Ie Samoa, otirač i njegova kulturna vrijednost

Saudijska Arabija (12)[uredi | uredi kôd]

Sirija (5)[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Koreja (4)[uredi | uredi kôd]

Š[uredi | uredi kôd]

Šri Lanka (2)[uredi | uredi kôd]

T[uredi | uredi kôd]

Tadžikistan (7)[uredi | uredi kôd]

Tajland (3)[uredi | uredi kôd]

  • 2018. - Khon, maskirana plesna drama
  • 2019. - Nuad Thai, tradicionalna tajlandska masaža
  • 2021. - Nora, plesna drama u južnom Tajlandu

Tonga[uredi | uredi kôd]

Turkmenistan (7)[uredi | uredi kôd]

  • 2015. - Epska umjetnost Goroglija
  • 2016. - Proslava nove godine, Novruz (Nowrouz, Nooruz, Navruz, Nauroz, Nevruz), zajedno s drugim državama (Afganistan, Azerbajdžan, Indija, Iran, Irak, Kazahstan, Kirgistan, Pakistan, Tadžikistan, Turska i Uzbekistan)
  • 2017. - Kuštdepti obred pjesme i plesa
  • 2019. - Tradicionalno izrađivanje turkmenskog tepiha
  • 2021. - Dutarsko umijeće i tradicijska glazbeno-scenska umjetnost u kombinaciji s pjevanjem
  • 2022.
    • Uzgoj svila i tradicionalna proizvodnja svile za tkanje (zajedno s više zemlja)
    • Tradicija kazivanja Nasreddin Hodja/ Molla Nesreddin/ Molla Ependi/ Apendi/ Afendi Kozhanasyr Anegdote (zajedno s više zemalja)
    • Umjetnost ručnog rada u turkmenskom stilu (zajedno s Iranom)

Turska (25)[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti

U[uredi | uredi kôd]

Ujedinjeni Arapski Emirati (15)[uredi | uredi kôd]

Uzbekistan (12)[uredi | uredi kôd]

V[uredi | uredi kôd]

Vanuatu (1)[uredi | uredi kôd]

Vanuatu crtež u pijesku
  • 2008. - Crtenje u pijesku naroda Vanuatu

Vijetnam (15)[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština Vijetnama
Citadela dinastije Ho  · Zaljev Hạ Long  · Stari dio grada Hội An  · Carski grad Huế  · Hramski grad Mỹ Sơn  · Nacionalni park Phong Nha Ke Bang  · Središnji dio carske citadele Thang Long  · Kompleks krajolika Trang Ana
Zastava Vijetnama
Vijetnamska nematerijalna svjetska baština

Ca trù pjevanje • Kulturni prostor Gong kulture • Vijetnamska dvorska glazba Nha Nhac • Narodne pjesme Quan Họ Bắc Ninh

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c d e f g h (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_nematerijalne_svjetske_baštine_u_Aziji_i_Oceaniji&oldid=6862514"