Pskov

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pskov
Псков
Zastava Pskova
Zastava
Grb Pskova
Grb
Koordinate: 57°49′N 28°20′E / 57.817°N 28.333°E / 57.817; 28.333Koordinate: 57°49′N 28°20′E / 57.817°N 28.333°E / 57.817; 28.333
Država Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Oblast Pskovska oblast
Prvi spomen 903.
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 203,281
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+4)
Pozivni broj +7 8112
Službena stranica Službene stranice
Zemljovid
Pskov na karti Rusija
Pskov
Pskov

Pskov (rus. Псков) - grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti. Nalazi se na sjeverozapadu Rusije, oko 70 kilometara istočno od granice s Estonijom, na rijeci Velikaji. Početak Pskova potječe još iz vremena Kijevske Rus'. Prema popisu stanovništva iz 2010., u gradu je živjelo 203,281 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad se pod nešto drugačijim imenom, prvi put spominje 903. godine. Prvi knez Pskova bio je Sudislav, sin Vladimira I. Njega je zarobio njegov brat Jaroslav Mudri i nije bio oslobođen sve dok Jaroslav nije umro. U 12. stoljeću, grad je pao pod vlast Novgoroda. I u 13. stoljeću Pskov je bio pod kontrolom Novgoroda. Godine 1241., grad su osvojili Teutonci, ali ga je nakon nekoliko mjeseci oslobodio Aleksandar Nevski. Kako bi osigurali svoju neovisnost, stanovnici Pskova odabrali su litvanskog ratnika Daumonta, za vojnog zapovjednika zaduženog za obranu grada 1266. godine. On je utvrdio grad, pobijedio Teutonce u bitci te osvojio najveći dio Estonije. Daumontov grob nalazi se u Kremlju u Pskovu, a tvrđava koju je izgradio i danas se zove Daumontov grad.

Pskov asv07-2018 Kremlin aerial1.jpg

Pskov je bio središte Pskovske Republike, koja je dugo vremena samostalna država. Neovisnost Pskova, priznao je Novgorod 1348. godine. Nekoliko godina kasnije, grad je dobio svoj zakonik.

Pskov je bio jedan od najzapadnijih ruskih gradova i jedna od najznačajnijih veza sa Zapadnom Europom. Također je bio meta mnogih napada. Tako je tijekom 15. stoljeća, Kremlj u Pskovu izdržao 26 opsada. U gradu je u tom razdoblju cvjetala lokalna škola izrade ikona, koja se smatrala najboljom u Rusiji.

Godine 1510., Pskov je osvojila Moskovska kneževina. Tako je postao drugi po veličini grad u Kneževini. Grad je izdržao jednu tešku opsadu Poljaka 1581. godine.

Od 1777. godine, Pskov je bio glavni grad različitih upravnih cjelina. Upravo je u Pskovu, car Nikola II. abdicirao početkom 1917. godine. Tijekom Prvog svjetskog rata, Pskov je postao središte velikog dijela aktivnosti iza prvog fronta. U zimi 1917.-1918., Njemačka carska vojska izvršila je invaziju na ovaj prostor. Srednjovjekovna utvrda je pružala malo ili ništa zaštite od moderne artiljerije. I tijekom Drugog svjetskog rata, Pskov je pretrpio veliku štetu tijekom njemačke okupacije od 9. srpnja 1941. do 23. srpnja 1944. Mnoge antičke građevine, posebno crkve, uništene su prije nego što su oružane snage Njemačke uspjele okupirati grad.

Kultura[uredi VE | uredi]

Pskov ima puno srednjovjekovnih zidina, izgrađenih u 13. stoljeću ili kasnije. Srednjovjekovna tvrđava Krom izgleda impresivno. Unutar zidina izdiže se 78 metara visoka Katedrala svetog Trojstva, nastala 1138. godine, a obnovljena 1690.-ih godina. Katedrala sadrži relikvije svetih prinčeva Fsevoloda (umro 1138.) i Daumonta (umro 1299).

Pskov ima naročito mnogo malih pitoresknih crkava, uglavnom iz 15. i 16. stoljeća. Najznačajnije su: crkva sv. Vasilija na brdu (1413.), sv. Kuzme i Damjana blizu mosta (1463.), sv. Jurja u dnu brda (1494.), Uznesenja (1444.) i sv. Nikole iz Usoke. Rezidencijalnu arhitekturu 17. stoljeća predstavljaju trgovačke vile: Kuća soli, odaje Pogankin i vila Trubinski. Nažalost, područje trenutno ima samo minimalnu turističku infrastrukturu i veliki dio grada treba se detaljno obnoviti.