Krv Kristova

Izvor: Wikipedija
Pokaznica s relikvijom Krvi Kristove iz Ludbrega.

Krv Kristova (lat. Sanguis Christi) u kršćanskoj se teologiji odnosi na krv koju je Isus Krist prolio na križnom putu i kasnije na križu te sakramentalnu krv prisutnu u euharistiji na svakoj svetoj misi. Krv Kristova je, uz sakramentalnu stvarnost euharistije, ujedno i relikvija, pobožnost i svetkovina. U Katoličkoj Crkvi posvećen joj je mjesec srpanj.

Katolička Crkva, pravoslavne Crkve, orijentalne pravoslavne Crkve, Asirska Crkva istoka, luterani, zajedno s nekim anglikancima vjeruju u stvarnu prisutnost Krista u euharistiji. Katolička Crkva koristi izraz "transupstancijacija", da opiše promjenu kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu. Pravoslavni istočni kršćani koriste isti pojam.

Katolička Crkva uči da kruh i vino, kroz transupstancijaciju postaju Tijelo, Krv, Duša i Božanstvo Krista - drugim riječima, cijeli Krist kada je posvećena hostija.

U Ludbregu se čuva relikvija Krvi Kristove, koja potječe iz 1411. godine. Tada se dogodio, čudesan događaj pojave Presvete Krvi Kristove, o kojemu je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu. Ampulica s Presvetom Krvi Kristovom, nalazi se u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.

Vidite i:[uredi | uredi kôd]