Koordinate: 43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E / 43.414884; 16.769303

Lokva Rogoznica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica na karti Hrvatska
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Omiš
Najbliži (veći) grad Split
Nadmorska visina 0-370 m
Zemljopisne koordinate 43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E / 43.414884; 16.769303
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 392
Broj stanovnika
Lokva Rogoznica (Omiš, Splitsko-dalmatinska) [uredi]
2001.
2011. 397
2021. 334
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 21317 (Lokva Rogoznica)
Pozivni broj 021
Autooznaka ST
Lokva Rogoznica 01.jpg
Središte naselja kod župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije

Lokva Rogoznica je prigradsko naselje grada Omiša, od kojeg je udaljena 7 km. Nalazi se na istoku Omiške rivijere, podno Omiške Dinare, 30 km od Splita i 25 km od Makarske.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Lokva Rogoznica je imala 392 stanovnika, koji se bave turizmom i vinogradarstvom.

Naselje Lokva Rogoznica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
569
757
704
763
945
911
1368
1376
472
448
432
378
318
283
392
397
334
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Rogoznica, a od 1948. do 1991. pod imenom Lokva. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Pisak, kao i dio podataka od 1880. do 1910. i u 1948., a u 1869., 1921. i 1931. za naselje Čelina. U 1948. smanjeno je izdvajanjem novog naselja Marušići i naselja Mimice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi pisani dokazi o postojanju naselja sežu iz 1235., kada je donesen statut općine Rogoznice. U njemu se navodi da se sedam plemićkih porodica sa svojim slugama doselilo ovdje oko 1230. godine, na zemlju koju su darovnicom dobili od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Žitelji Lokve su se u starim vremenima bavili stočarstvom, ribarstvom, a posebno vinogradarstvom (poznato rogozničko vino).[1]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje leži na obroncima omiške Dinare, od Jadranske magistrale do 370 metara nadmorske visine (ispod same planine). Centar mjesta s crkvom nalazi se na 260 metara nadmorske visine. Plaže su šljunčane, a veliki je dio obronaka na kojima se naselje smjestilo ogoljen, zbog brojnih požara u posljednjih 10-ak godina. Prolaskom Jadranske magistrale 1966. godine Lokvari su se počeli spuštati prema moru, gradeći kuće na dotad nenaseljenim dijelovima Lokve Rogoznice: Ruskamenu (u kojem je izgrađen i hotel), Obrižu, Vojskovu, Planom ratu i Ivašnjaku, a dobar dio stanovništva se u potrazi za egzistencijom uputio u obližnji Omiš, veće gradove ili inozemstvo. U starom selu Lokvi ostao je živjeti tek manji dio stanovništva.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Poznati Lokvari[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Lokva Rogoznica. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2010. Pristupljeno 24. siječnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lokva Rogoznica


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Lokva Rogoznica koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.