Lokva Rogoznica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica na karti Hrvatska
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica
Lokva Rogoznica na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Omiš
Najbliži (veći) grad Split
Nadmorska visina 0-370 m
Zemljopisne koordinate 43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E / 43.414884; 16.769303Koordinate: 43°24′54″N 16°46′09″E / 43.414884°N 16.769303°E / 43.414884; 16.769303
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 392
Pošta 21317 (Lokva Rogoznica)
Pozivni broj 021
Autooznaka ST
Lokva Rogoznica 01.jpg
Središte naselja kod župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije

Lokva Rogoznica je prigradsko naselje grada Omiša, od kojeg je udaljena 7 km. Nalazi se na istoku Omiške rivijere, podno Omiške Dinare, 30 km od Splita i 25 km od Makarske.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Lokva Rogoznica je imala 392 stanovnika, koji se bave turizmom i vinogradarstvom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi pisani dokazi o postojanju naselja sežu iz 1235., kada je donešen statut općine Rogoznice. U njemu se navodi da se sedam plemićkih porodica sa svojim slugama doselilo ovdje oko 1230. godine, na zemlju koju su darovnicom dobili od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Žitelji Lokve su se u starim vremenima bavili stočarstvom, ribarstvom, a posebno vinogradarstvom (poznato rogozničko vino).[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Naselje leži na obroncima omiške Dinare, od Jadranske magistrale do 370 metara nadmorske visine (ispod same planine). Centar mjesta s crkvom nalazi se na 260 metara nadmorske visine. Plaže su šljunčane, a veliki je dio obronaka na kojima se naselje smjestilo ogoljen, zbog brojnih požara u posljednjih 10-ak godina. Prolaskom Jadranske magistrale 1966. godine Lokvari su se počeli spuštati prema moru, gradeći kuće na dotad nenaseljenim dijelovima Lokve Rogoznice: Ruskamenu (u kojem je izgrađen i hotel), Obrižu, Vojskovu, Planom ratu i Ivašnjaku, a dobar dio stanovništva se u potrazi za egzistencijom uputio u obližnji Omiš, veće gradove ili inozemstvo. U starom selu Lokvi ostao je živjeti tek manji dio stanovništva.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Od znamenitosti mjesta ističe se župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i crkvica Svetog Vida iz 13. ili 14. stoljeća na vrhu Omiške Dinare (639 m nadmorske visine), do koje je uređen pješački put idealan za sve uzraste planinara.[1]

Poznati Lokvari[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]