Srijane

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Srijane
Srijane na karti Hrvatska
Srijane
Srijane
Srijane na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Omiš
Zemljopisne koordinate 43°31′05″N 16°43′41″E / 43.518°N 16.728°E / 43.518; 16.728Koordinate: 43°31′05″N 16°43′41″E / 43.518°N 16.728°E / 43.518; 16.728
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 263
Pošta 21205 Donji Dolac
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST

Srijane su selo smješteno u Gornjim Poljicima, jednoj od triju cjelina drevne Poljičke Republike (Poljičke Knežije). Danas se nalazi u sastavu Grada Omiša (ne i naselja, grada Omiša).

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Selo Srijane nalazi se na 43.31° SZŠ i 16.48° IZD. U sastavu su mu 7 zaselaka: Vela Njiva, Nečaj, Luke, Radovići, Končul, Zidina (Kupris) i Moljva.

Proteže se sve od obale rijeke Cetine i prijelaza Čikotina lađa preko doline između Korene i Oštre pa sve do najvišeg grebena planine Mosor s njegovim najvišim vrhom - Sv. Jurom. Istočno od Srijana nalazi se Gornji Dolac (Gornje Polje), na zapadu je Dolac Donji, sjeverno je rijeka Cetina, dok su južno, preko Mosora, selo Gata u srednjim Poljicima.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Najveći zaselak Srijana su Radovići sa 80-ak stanovnika. Nečaj i Vela Njiva, smješteni uz Cetinu su važni zbog tamošnje škole i većih trgovina. Broje skoro stotinu stanovnika. Končul, izdvojeni zaselak na brdu iznad Srijanskog polja ima oko 50 stanovnika. Zidina i Moljva, smješteni na rubu Srijanskoga polja ispod Prčevica, imaju najmanje stanovnika i ne broje niti pedeset stanovnika.

Stanovnici su pretežito stari ljudi, dok u ljetnom periodu dolazi veći broj mladih ljudi koji su se odavde iselili u Dugi Rat, Omiš ili Split. Selo ukupno ima 263 stanovnika.

Stanovništvo je 100% hrvatsko i katoličko.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Tlo na području Srijana nije osobito plodno, te stanovnici uzgajaju za vlastite potrebe. Najviše se uzgaja vinova loza, koja se koristi za izradu pića, ali i za jelo. Druga najvažnija kultura je krumpir, koji uspijeva i na siromašnom tlu. Krumpir se ovdje uzgaja u relativno velikim količinama i prodaje u okolnim selima. Ima nešto rajčice i šljive, koje se uzgajaju isključivo za potrebe stanovnika. Ima i nešto nasada kukuruza. Mnogi su mladi otputovali u gradove, osobito u Omiš i Split, u potrazi za boljim poslom. Dio prihoda ulažu u razvoj sela te izgradnju.

Stočarstvo i peradarstvo[uredi VE | uredi]

Nekoć vrlo razvijeno stočarstvo na prostoru cijele Poljica zapalo je u krizu nakon zabrane uzgoja posebne vrste koze. Danas se u Srijanama može naći osrednji broj koza, ovaca te stotinjak krava. Veći je broj kokoši koje su važne za proizvodnju jaja, ali i za meso. Ima i nešto svinja.

Mali obrt[uredi VE | uredi]

Kao i najveći dio Poljice, u Srijanama se stanovništvo najviše bavi poljoprivredom, ali se razvija i mali obrt, iako tek u povojima.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Srijanima je preostao značajan broj kuća starijih od stotinu godina do onih iz 18.st. Neke od njih još imaju očuvane krovove od kamenih ploča. Postoje i dobro očuvana guvna stara stotinu godina. U selu je važna usmena predaja stara stoljećima.

Najveći specijalitet Srijana je poljički soparnik ili zeljanik.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ne zna se sigurno kada je osnovano selo Srijane, ali se smatra da je to bilo u doba bježanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine pred Turcima u 16. stoljeću. Iz tog vremena datira i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je do danas nekoliko puta renovirana, a posljednji put 2008. godine. Među izbjeglicama bila je i velika obitelj Vitačić koja je došla iz Rame (sjeverna Hercegovina). Ona se na početku 17. stoljeća dijeli na nekoliko obitelji (Uvanović Ćurlin, Tomić, Prelas...). Selo je bilo dio Poljičke Republike do 1803. godine, kada Francuzi pod maršalom Ramondeom osvajaju Poljicu.

Nakon sloma francuskih Ilirskih pokrajina 1813. prostor Poljice, pa tako i Srijane postaje dio Habsburške monarhije. Nakon Prvog svjetskog rata Poljica je dio Kraljevine SHS, te za vrijeme rata NDH (talijanska okupacijska zona). U ratu je selo lakše oštećeno u borbama domobrana i partizana. I danas postoje ostatci američkog zrakoplova oborenog nad Poljicama.

Za vrijeme Jugoslavije počinje sve veće iseljavanje u gradove. Nakon osamostaljenja Hrvatske postaje dijelom općine Omiš.