Blato na Cetini
| Blato na Cetini | |
|---|---|
  Blato na Cetini Blato na Cetini na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Omiš |
| Zemljopisne koordinate | 43°30′11″N 16°49′23″E / 43.503°N 16.823°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 466 |
| Broj stanovnika Blato na Cetini (Omiš, Splitsko-dalmatinska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 465 |
| 2021. | 462 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 21254 Blato na Cetini |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
 Blato na Cetini Blato na Cetini na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Blato na Cetini (u prošlosti Blato od Radobilje) zagorsko je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u sastavu Grada Omiša.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se uz rijeku Cetinu,a u mjestu je i cestovni most preko Cetine.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Rubno je naselje dviju starohrvatskih župa Poljica i Radobilje. U novom srednjem vijeku je u njemu vladala plemenitaška porodica Franići, potomstvo starog hrvatskog praplemstva. U planini blizu Blata na Cetini je prilikom gradnje autoceste pronađeno arheološko nalazište što je pozitivno utjecalo na popularnost mjesta. S južne strane Blata na Cetini proteže se planina Mosor po kojoj prolazi autocesta A1,a s istočne strane u daljini je predivan pogled na planinu Biokovo.
Naziv mjesta potječe od jezerskog blata koje je pravio tjesnac Cetine zvan "Jelača" sve do zadnjih desetljeća 18. st., a što je to područje činilo malaričnim i nepovoljnim za naseljavanje. Koncem 18. st. tjesnac puca i čitavo područje privlači brojne stanovnike, kako to svjedoči i 1792. godina urezana na kamenoj krstionici, koja se vjerojatno odnosi na znatnije proširenje crkve zbog priliva novog stanovništva.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| broj stanovnika | 658 | 725 | 749 | 807 | 948 | 1030 | 1193 | 1135 | 1062 | 1084 | 1104 | 1116 | 848 | 760 | 573 | 465 | 462 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Blato na Cetini ima jednu osnovnu školu s 4 razreda, nakon kojih djeca idu u Šestanovac na daljnju naobrazbu.
Šport[uredi | uredi kôd]
Kroz Blato je prošla 1. etapa prvog povijesnog biciklističkog Tour of Croatia.
MNK Blato na Cetini
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Osobe iz Blata na Cetini i rodom iz Blata na Cetini:
- Dražen Zečić, hrvatski glazbenik
- Tihomir Franković (podrijetlom iz Blata na Cetini), dvostruki olimpijac, osvajač brončane olimpijske medalje i svjetski prvak u veslanju[1]
- Živko Strižić, hrv. publicist i antikvar[2]
- Branimir Bartulović, hrv. slikar[3]
- Dujam Smoljanović - kuglač, bowlingaš i boćarski reprezentativac[4]
- Marko Smoljanović - inženjer i znanstvenik
- Mladen Smoljanović - epidemiolog
- Ivan Perišić, hrvatski nogometni reprezentativac
Literatura[uredi | uredi kôd]
Madunić, Zvonko: Blato na Cetini -"Pukla" je Jelača, Kana, Zagreb, 4(508), 2016., str. 52-53
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ HVK Gusar. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. lipnja 2007. Pristupljeno 23. prosinca 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Dalmacijanews. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2012. Pristupljeno 31. ožujka 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Vid Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2007. Slikari i fotografi u Vidu...
- ↑ Velikani zagrebačkog kuglanja. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2014. Pristupljeno 9. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Nedovršeni članak Blato na Cetini koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
.gif){kind=small}