Neonacizam
Neonacizam je ideologija stvorena nakon Drugog svjetskog rata koja teži obnavljanju nacionalsocijalizma te stvaranju Četvrtog Reicha.
Iako pravi ideali neonacizma variraju, glavne su mu značajke: odanost Adolfu Hitleru, korištenje nacističkih znakova (svastika, triskelion, crno sunce itd.) te korištenje crno-bijelo-crvene sheme boja. Uz gore navedena obilježja, ova ideologija obuhvaća i antisemitizam, ksenofobiju, rasizam, nacionalizam, etatizam, militarizam i homofobiju. U nekim zemljama postoje zakoni koji zabranjuju ne samo organizacije i njihovu djelatnost, nego i sam antisemitizam, pa čak i nacistička i rasistička mišljenja, koja podvrgavaju progonu i strogim sankcijama. Unatoč tim zabranama, neke skupine se otvoreno deklariraju kao nacisti ili neonacisti, dok neki poštuju zakon i pokušavaju izbjeći probleme tako što prešućuju svoju pripadnost neonacistima.
Neonacisti negiraju postojanje Holokausta u kojem su, prema tvrdnjama ratnih pobjednika, masovno stradali Židovi i druge skupine ljudi, uključujući neke Slavene, homoseksualce, mentalno poremećene, Jehovine svjedoke, komuniste, Rome, Poljake te slične političke neistomišljenike.
Neonacisti djeluju u mnogim državama, uključujući Njemačku, Austriju, Belgiju, Sloveniju, Grčku, Srbiju, Rusiju i Hrvatsku (gdje ih se povezuje sa Ustašama), SAD, Veliku Britaniju itd.
Vidi još[uredi VE | uredi]
- 14/88, simboli neonacizma
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Izvješća i kritike[uredi VE | uredi]
- Mainstreaming Neo-Nazism
- Antisemitism And Racism in the Baltic Republics
- Extremist Movements in Estonia
- Krusty The Cobb Surfaces in Europe
- The history of modern fascism
Potpora[uredi VE | uredi]
Nedovršeni članak Neonacizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|