Neonacizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Trostruka sedmica, jedan od najraširenijih neonacističkih simbola

Neonacizam je ideologija stvorena nakon Drugog svjetskog rata koja teži obnavljanju nacionalsocijalizma te stvaranju Četvrtog Reicha.

Iako pravi ideali neonacizma variraju, glavne su mu značajke: odanost Adolfu Hitleru, korištenje nacističkih znakova (svastika, triskelion, crno sunce itd.) te korištenje crno-bijelo-crvene sheme boja. Uz gore navedena obilježja, ova ideologija obuhvaća i antisemitizam, ksenofobiju, rasizam, nacionalizam, etatizam, militarizam i homofobiju. U nekim zemljama postoje zakoni koji zabranjuju ne samo organizacije i njihovu djelatnost, nego i sam antisemitizam, pa čak i nacistička i rasistička mišljenja, koja podvrgavaju progonu i strogim sankcijama. Unatoč tim zabranama, neke skupine se otvoreno deklariraju kao nacisti ili neonacisti, dok neki poštuju zakon i pokušavaju izbjeći probleme tako što prešućuju svoju pripadnost neonacistima.

Neonacisti negiraju postojanje Holokausta u kojem su, prema tvrdnjama ratnih pobjednika, masovno stradali Židovi i druge skupine ljudi, uključujući neke Slavene, homoseksualce, mentalno poremećene, Jehovine svjedoke, komuniste, Rome, Poljake te slične političke neistomišljenike.

Neonacisti djeluju u mnogim državama, uključujući Njemačku, Austriju, Belgiju, Sloveniju, Grčku, Srbiju, Rusiju i Hrvatsku (gdje ih se povezuje sa Ustašama), SAD, Veliku Britaniju itd.

Militantno nastrojen neonacist u SAD

Vidi još[uredi VE | uredi]

  • 14/88, simboli neonacizma

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvješća i kritike[uredi VE | uredi]

Potpora[uredi VE | uredi]


Society.svg Nedovršeni članak Neonacizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.