Nermin Nikšić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nermin Nikšić
8. predsjednik Vlade Federacije BiH
trajanje službe
17. ožujka 2011. – 31. ožujka 2015.
Potpremijer(i)   Jerko Ivanković Lijanović
Desnica Radivojević
Predsjednik Živko Budimir
Prethodnik Mustafa Mujezinović
Nasljednik Fadil Novalić
zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH
trenutačno
u službi od
2. prosinca 2014.
trajanje službe
2000. – 17. ožujka 2011.
3. predsjednik SDP-a BiH
trenutačno
u službi od
7. prosinca 2014.
Prethodnik  Zlatko Lagumdžija
Rođenje 27. prosinca 1960.
Politička stranka SDP BiH
Zanimanje političar, pravnik

Nermin Nikšić (Konjic, 27. prosinca 1960.) je bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od 2011.; predsjednik SDP-a BiH od 2014.

Raniji život[uredi VE | uredi]

Nermin Nikšić rođen je u Konjicu 27. prosinca 1960. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 1986.[1]

U Socijaldemokratsku partiju BiH učlanio se 1993. Od 1988. bio je zaposlen u Općini Konjic na poslovima referenta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove, potom i na mjestu tržišno-ugostiteljskog inspektora. Od 1990. do 1992. bio je šef Odjela za inspekcijske poslove. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. bio je pomoćnik zapovjednika za pravne poslove, a kasnije i moralist u Armiji RBiH.[1]

Od 1995. do 1998. bio je predsjednik Izvršnog odbora Općine Konjic. Od 1998. do 2000. tajnik za opću upravu, stambeno-komunalne i inspekcijske poslove. Zamjenikom načelnika Općine Konjic imenovan je 2000., ali podnio je ostavku nakon što je izabran za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Od 1994. do 2004. bio je predsjednik konjičkog ogranka SDP-a BiH. Za zastupnika je biran tri puta uzastopno. U mandatu 2002. - 2006. bio je bio dopredsjednik, a kasnije i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a BiH. Od 2004. do 2007. bio je predsjednik županijskog ogranka stranke za Hercegovačko-neretvansku županiju. U prosincu 2014. postao je predsjednik SDP-a BiH. Predsjednikom Vlade Federacije BiH postao je u ožujku 2011.[1]

Predsjednik Platforme[uredi VE | uredi]

Nikšićeva vlada, tzv. Platforma, je, nakon što je preuzela dužnosti u ožujku 2011., počela uvelike zaduživati, pa je vanjski dug Federacije u 2011. bio 212 409 000 BAM, da bi se iz godine u godinu povećavao; 2012. iznosio je 292 786 516 BAM, a 2013. 501 752 551 BAM. Veliko zaduživanje Federacije uglavnom je išlo na teret proračuna županija, čime su one uvelike oštećene.[2]

Platformaška vlada je, unatoč početnim ocjenama sarajevskih medija koji su je opisivali kao "najuspješniju federalnu vladu", bila okarakterizirana brojnim krizama, smjenama i uhićenjima.[3] Vrhunac krize izbio je u veljači 2014., kada su krenuli nemiri u bošnjačkom dijelu Federacije BiH, izazvani što političkim motivima, što ekonomskim krahom.

Kriza je počela kada je ministar branitelja iz SDP-a BiH, Zukan Helez, počeo provoditi reviziju branitelja u veljači 2012., čime su se počela uskraćivati prava veteranima Hrvatskog vijeća obrane. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir ga je pokušao smijeniti, ali bezuspješno. Konačno je u prosincu 2012., Ustavni sud FBiH ocijenio reviziju neustavnom. U lipnju 2012., SDP BiH je pokušao iz vlasti izbaciti SDA vrbovanjem njihovog ministra Desnice Radivojevića, kojeg je Budimir, saveznik SDA, bezuspješno pokušao smijeniti. U studenome 2013. Budimir je uhićen pod sumnjom da je primao mito prilikom davanja pomilovanja, a u aferu je bio upleten i SDP-ov ministar pravosuđa Zoran Mikulić. Budimirov raniji stranački kolega iz HSP-a BiH i ministar financija Ante Krajina, svrstao se na SDP-ovu stranu, pa je i njega Budimir pokušao smijeniti u siječnju 2014., no Krajini je podršku dao visoki predstavnik Valentin Inzko, te je i taj Budimirov pokušaj bio izjalovljen. U rujnu 2014. SIPA je uhitila jednog od koalicijskih partnera i ministra poljoprivrede Jerku Ivankovića Lijanovića iz NSRzB-a, i njegovog stranačkog kolegu, ministra trgovine Milorada Bahilja, zbog zlouporabe proračunskih sredstava. Zbog navedenih razloga, Platformaška vlada smatra se najgorom od nastanka Federacije BiH.[3]

Na općim izborima 2014., Nikšić je ponovno bio kandidat za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.[1] Na Trećem izvanrednom kongresu SDP-a BiH održanom 6. i 7. prosinca 2014., Nikšić je u tijesnoj utrci u drugom krugu izabran za predsjednika stranke. Njegov glavni protukandidat bio je Selim Bešlagić. Nikšić je bio Lagumdžijin favorit za njegovog nasljednika.[4] Njegova pobjeda smatra se nastavkom utjecaja Lagumdžije na SDP BiH. Nikšićev glavni zadatak kao predsjednika biti će zaustavljanje osipanja stranke i pokušaj ujedinjenja s Demokratskom frontom Željka Komšića.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Nermin Nikšić - biografija (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 6. prosinca 2014.
  2. Raspodjela neizravnih poreza u Federaciji BiH odnosno kako je Sarajevo dobilo 1,2 milijarde KM prihoda drugih županija. Institut za društveno-politička istraživanja, 15. srpnja 2014. Pristupljeno 18. srpnja 2014.
  3. 3,0 3,1 Tvrtko Milović: Cirkusanti: Odlazi Vlada iz našeg malog (a ipak većeg) entiteta. Dnevnik.ba, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.
  4. Eldina Medunjanin: Lagumdžijin pulen izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Večernji list, 7. prosinca 2014.
  5. Zdenko Jurilj: Poslije Lagumdžije opet Lagumdžija! Večernji list, 8. prosinca 2014. Pristupljeno 8. prosinca 2014.