Nevenka Nekić

Izvor: Wikipedija

Nevenka Nekić (Zagreb, 8. svibnja 1942.), hrvatska je književnica, prevoditeljica i slikarica. Po struci je diplomirana povjesničarka, bibliotekarica i profesorica hrvatskoga jezika.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Nevenka Nekić rođena je u Zagrebu 1942. godine. Studirala je na Pedagoškoj akademiji, gdje je diplomirala povijest i hrvatski jezik. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je povijest i knjižničarstvo.

Predavala je po školama u Zagrebu i zagrebačkoj okolici. Radila je u odjelu Društvu hrvatskih književnika za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, čiju je književnost promicala. Nakon svih tih mjesta, zadnje radno mjesto prije umirovljenja 2000. godine je bila zagrebačka Nadbiskupska klasična gimnazija.

Suradnicom je raznih elektronskih medija: Hrvatskog radija, Hrvatske televizije, Katoličkog radija i drugih.

Piše scenarije za dokumentarne filmove Obrazovno-znanstvenog i Dokumentarnog programa HRT-a. Napisala ih je više od 55. Za radijske je postaje pisala emisije iz povijesti i književnosti.

Sudionicom je hrvatska pjesničke manifestacije Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani 2004., 2007., 2009. i 2011. godine.

Članicom je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Matice slovačke, Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva, društva Napredak i inih.

Dopredsjednica je Hrvatske paneuropske unije.

Književno stvaralaštvo[uredi | uredi kôd]

Književna djela piše od 1978. godine. Prvo djelo joj je bila novela Jedan dan maloga čovjeka. Od tada redovno piše za razne časopise (Hrvatsko slovo i dr.), Njen spisateljski opus čine eseji iz likovne umjetnosti, pjesme, pripovijetke, polemički i politički članci, putopisi, romani, drame te lirska proza. Pisala je kritičke osvrte, povijesne tekstove. Uređivala je listove Hrvatsku domovinu i Ognjište.

Ostale umjetničke djelatnosti[uredi | uredi kôd]

Njeno umjetničko stvarateljstvo nije ostalo ograničeno na književni rad, nego se je usmjerila i na likovnu umjetnost. Slika umjetničke slike koje je izložila na tridesetak samostalnih i skupnih izložba.

Prevodi s njemačkog i slovenskog jezika.

Djela[uredi | uredi kôd]

Nepotpun popis djela:

  • Život i djelo dr. Antuna Bauera, Đakovo, 1992.
  • Moja mala suputnica iz Pregrade: lirski zapisi, Matica hrvatska Pregrada, Pregrada, 1994.
  • Ruđe iz Dubrovnika, NKG, Zagreb, 1995.
  • Bračka kvadrifora, KS, Zagreb, 1995.
  • Legende, kronike i zapisi, HDSP, Zagreb, 1997.
  • Grad-zvijezda, Ogranak HPEU, Karlovac, 1998.
  • Vukovarske elegije, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1999.
  • Croatia petrea, (zbirka pjesama), Ogranak MH i drugi, Mostar, 2000.
  • 13 strašnih priča i jedna groteska, Hrvatska kulturna zaklada, Zagreb, 2001.
  • Uspomene iz Slovačke, M. Slovačka, Zagreb, 2002.
  • Ispovid Marije Mijatove sestri Grgici, (drama), 2002.
  • Poljubac antike, Naklada Bošković, Split, 2003.
  • Anđeo tame, Ogranak Matice hrvatske Vukovar i Franjevački samostan Vukovar, Vukovar, 2004.
  • Tajne sfere, Naklada Bošković, Split, 2004.
  • Raosov zbornik, Imotski, 2005.
  • Šetnja s carskom maskom: Splitu za 1700. obljetnicu, Naklada Bošković, Split, 2005.
  • Hobotnica, Naklada Bošković, Split, 2006.
  • Stotine godina visovačke samoće, Naklada Bošković, Split, 2007.
  • Ruđer Bošković, Naklada Bošković, Split, 2008.
  • Kardinalovo srce: roman o kardinalu Stepincu i stradanju hrvatskog naroda pod komunizmom, Verbum, Split, 2008.
  • Hobotnica II, Naklada Bošković, Split, 2009.
  • Burik: roman o svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu, Udruga dr. Ante Starčević - Tovarnik, Tovarnik, 2009.
  • Demon i Sveta Krv, Verbum, Split, 2009.
  • Jean ili miris smrti, Udruga dr. Ante Starčević - Tovarnik, Tovarnik, 2012. (najčitaniji roman u Hrvatskoj rujna 2012. prema Hrvatskom knjižničarskom društvu)
  • Moja dva stoljeća: memoari, Naklada Pavičić, Zagreb, 2017.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Hrvatsko slovo, 2. svibnja 2008., str. 9.
  2. Podravka, list dioničkog društva 'Podravka' Koprivnica[neaktivna poveznica] (N.Z.I.): Dodijeljena plaketa za najbolju knjigu iz Domovinskog rata, br.1949/29. listopada 2010., preuzeto 8. travnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]