Orašac (Dubrovnik)
| Orašac | |
|---|---|
  Orašac Orašac na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 130 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°42′07″N 18°00′25″E / 42.702°N 18.007°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 546 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 631 |
| Broj stanovnika Orašac (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
| 2001. | 546 |
| 2011. | 631 |
| 2021. | 742 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 20234 Orašac |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Orašac Orašac na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Orašac
| |
Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Orašac se nalazi 15 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku magistralu, između Zatona i Trstenog. Orašac se veċim dijelom proteže po brdu iznad magistrale, a manjim ispod nje. Nizbrdicom, ispod magistrale, kroz maslinjake, borove, čemprese i makiju vodi šetnica do uvale u kojoj su vezovi za barke, plaža, taverna i mul (pristanište za plovila) okrenuti prema otoku Kalamoti (Koločepu).
Naziv[uredi | uredi kôd]
Legenda kaže da Orašac nosi ime po orasima. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada Dubrovačke Republike, tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u Gružu kad se najveći dio oraha posjekao.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Kao i danas, Orašac se i u povijesti dijelio na dva dijela: Poljice i Orašac. Dio Poljice je do pada Republike bio izgrađen do područja zvanog Krst na koje je postavljen kameni križ. Prvo spominjanje imena dogodilo se 1040. Kuće u naselju su tada građene jedna uz drugu radi što lakše obrane od Neretvanskih gusara. Orašac se u to vrijeme nazivao pod Zahumljem, a ime mu se izriče tek 1333. godine. Danas Orašani obično govore da Poljice od Orašca dijeli voda koja protječe ispod mosta. Godine 1399., na Mitrovdan, Orašac ulazi u sastav Dubrovačke Republike. Tijekom Domovinskog rata Orašac je bio pod okupacijom JNA i četnika koji su popljačkali i popalili gotovo sve kuće i ostalu infrastrukturu.
Običaji i kulturna dobra[uredi | uredi kôd]
U Orašcu se tradicionalno naveliko slavi blagdan Gospe od Orašca (2. srpnja) kako se zove i Župna crkva u naselju. U crkvi se nalaze slike Sv. Marije od Žalosti i sv. Ivana Krstitelja koje su registrirane na listi zaštiċenih dobara Ministarstva kulture RH-a. Ostale crkve i kapele u naselju su: sv.Nikola na Čerjanu, sv.Ivan Krstitelj (pod platnjem na centralnom mjesnom trgu), sv.Đurađ na groblju, kapela Rozalija, sv.Rok (Na Pržini), Gospa snježna (Poljice), Mala Gospa (kod Vlajki).
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Stanovnici Orašca se uglavnom bave turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom.
U Orašcu je krajem 80.-tih godina izgrađen hotelski kompleks Dubrovački vrtovi sunca koji je za vrijeme rata u potpunosti razoren, ali je njegova obnova u tijeku. Obnovljeni hotel s pet zvjezdica zove se Sun Gardens,a bivše ime hotela je Radisson BLU Resort & Spa Dubrovnik Riviera. U sklopu kompleksa je nekoć djelovao veliki auto kamp sa svim potrebnim sadržajima.U međuvremenu su otvorena 2 velika autokampa.U istom sklopu se nalazi i ljetnikovac Soderini s restoranom.
Izgradnjom dubrovačkog mosta Orašac se približio Dubrovniku na 15 km, a Orašani svakodnevno idu u Grad na svoja radna mjesta.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Orašac u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu živi 631 stanovnik.
| broj stanovnika | 888 | 849 | 846 | 794 | 701 | 697 | 596 | 506 | 463 | 464 | 461 | 458 | 456 | 515 | 546 | 631 | 742 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Službena stranica Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2005.
| |||||||
