Trsteno

Koordinate: 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E / 42.713; 17.978
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Trsteno. Za naselje u općini Tuhelj pogledajte Trsteno (Tuhelj).
Trsteno
Trsteno na karti Hrvatska
Trsteno
Trsteno
Trsteno na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 10 - 140 m
Zemljopisne koordinate 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E / 42.713; 17.978
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 237
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 222
Broj stanovnika
Trsteno (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001. 237
2011. 222
2021. 215
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 20233
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Trsteno na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Trsteno
Trsteno
Trsteno na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Trsteno2010.JPG
Trsteno

Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Upravnom organizacijom pripada Gradu Dubrovniku.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i Jadranske turističke ceste. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.

Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.

O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.

Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.[1]

Tijekom Domovinskog rata Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome.

Politika[uredi | uredi kôd]

Glavno tijelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor Trsteno (MO). Mjesni odbor je pod političkom i upravnom nadležnošću Grada Dubrovnika i ima 7 članova.

Znamenitosti i spomenici[uredi | uredi kôd]

Trsteno iz Arboretuma
Trsteno
  • Arboretum Trsteno
  • ljetnikovac Gučetić-Gozze
  • fontana boga mora Neptuna
  • u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina
  • spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području
  • spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili pomorstvom. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, poljodjelstvom, ribarstvom i trgovinom.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Trstenom obitavaju 222 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Naselje Trsteno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
453
421
388
366
330
354
339
305
287
295
292
276
251
240
237
222
215
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Despot, Ivan. 1883. [= Put na Lovćen, pp. 64] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Zagreb

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Trsteno koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.