Pirovac
| Pirovac | |
|---|---|
.gif) | |
  Pirovac Pirovac na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Načelnik općine | Ivan Gulam |
| Naselja u sastavu općine | Kašić, Pirovac, Putičanje |
| Površina | 40,97 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 1.930 |
| Poštanski broj | 22213 Pirovac |
Pirovac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Pirovac obuhvaća tri naselja: Pirovac, Kašić i Putičanje. Nalazi se na Jadranskoj magistrali, 23 km sjeverozapadno od Šibenika, na obali Pirovačkog zaljeva.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Općina Pirovac ukupno ima 1.930 stanovnika u tri naselja prema popisu iz 2011. godine.[1]
- Pirovac - 1.704 stanovnika
- Kašić - 126 stanovnika
- Putičanje - 100 stanovnika
Kretanje broja stanovnika za Pirovac[uredi | uredi kôd]
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]
Napomena: Do 1921. iskazivano pod imenom Zlosela. U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Putičanje.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općinski načelnik: Ivan Gulam (FOKUS)
Povijest[uredi | uredi kôd]
U Srednjem vijeku vlasništvo stare hrvatske plemenitaške loze Šubića, kasnije u rukama Šibenske biskupije i šibenskog plemstva, Pirovac je sa svojim prekrasnim plažama oduvijek bio mjesto za odmor privilegiranih, mjesto za ugodno življenje. O tome svjedoče i stari zapisi o Pirovcu (prve spomene nalazimo već u dokumentima s kraja 13. stoljeća), ali i ostaci naselja iz vremena Rimskog imperija na obližnjem otoku Sv. Stjepana. Naselje se posebno brzo razvijalo tijekom 15. i 16. stoljeća kada ga naseljavaju bjegunci pred turskom najezdom. Brojni povijesni spomenici iz toga vremena svjedoče o dinamičnom razvoju mjesta u davnim stolječima: gotički sarkofag s reljefom iz 1447. g. u kapelici obitelji Vrančić-Draganić na mjesnom groblju, gotička crkva Sv. Jurja iz 1506. godine koja je u 18. st. obnovljena u baroknom stilu, ostaci franjevackog samostana na otoku Sv. Stjepana iz 1511. godine.
Zanimljiva je i legenda koja kaže kako su Pirovac tijekom jednog razdoblja u povijesti nazivali "Zlo selo", zbog toga što su domaći mještani u obrani turske osvajače polili maslinovim uljem.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Pirovac je uz Primošten, Vodice i Murter najznačajnije turističko središte Šibenske rivijere. Turizam je osnovna gospodarska djelatnost. Smještaj je organiziran u apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača.
Osim bavljenja turizmom, oko 1500 stanovnika Pirovca ostalo je vjerno tradicionalnom, zdravom načinu života oslonjenom na ribarstvo i poljoprivredu (višnja, maraška, maslina, vinova loza, smokva). Naselje je zadržalo sve tipične značajke mediteranskog arhitektonskog izričaja.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Petar Jeronim Draganić Vrančić (ulica u Pirovcu nosi njegovo ime)
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Mjesto krasi nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Važni spomenici iz tog doba su: stari bedemi podignuti 1505. godine i crkva Sv. Jurja podignuta 1506. godine, a sagradio ih je Petar Draganić. Crkva je rekonstruirana u 18. stoljeću u baroknom stilu, gotički sarkofag u kapeli obitelji Draganić Vrančić nalazi se na mjesnom groblju s reljefom iz 1447. godine i ostaci staroga franjevačkog samostana iz 1511. godine na otoku Sv. Stjepana. Na otoku su pronađeni ostatci rimske civilizacije.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Osnovna škola Pirovac
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Kulturno umjetničko društvo "Bezdan"
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Pirovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |