Pirovac

Popis naselja
Pirovac
	; Pirovac Pirovac na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Načelnik općine	Ivan Gulam
Naselja u sastavu općine	Kašić, Pirovac, Putičanje
Površina	40,97 km2
Stanovništvo (2021.)	1.606
	Broj stanovnika; Pirovac, Šibensko-kninska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	22213 Pirovac

Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Pirovac obuhvaća tri naselja: Pirovac, Kašić i Putičanje. Nalazi se na Jadranskoj magistrali, 23 km sjeverozapadno od Šibenika, na obali Pirovačkog zaljeva.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Pirovac ukupno ima 1.930 stanovnika u tri naselja prema popisu iz 2011. godine.^[1]

Pirovac - 1.704 stanovnika
Kašić - 126 stanovnika
Putičanje - 100 stanovnika

Kretanje broja stanovnika za Pirovac[uredi | uredi kôd]

Općina Pirovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	784	823	986	1207	1391	1646	1615	2120	1994	2049	1991	1936	1807	1785	1846	1930	1606
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Šibenik. U 1857., 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u općini Stankovci u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Pirovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	784	823	820	1030	1210	1348	1615	1703	1644	1675	1570	1556	1480	1513	1608	1704	1434
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1921. iskazivano pod imenom Zlosela. U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Putičanje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinski načelnik: Ivan Gulam (FOKUS)

Povijest[uredi | uredi kôd]

U Srednjem vijeku vlasništvo stare hrvatske plemenitaške loze Šubića, kasnije u rukama Šibenske biskupije i šibenskog plemstva, Pirovac je sa svojim prekrasnim plažama oduvijek bio mjesto za odmor privilegiranih, mjesto za ugodno življenje. O tome svjedoče i stari zapisi o Pirovcu (prve spomene nalazimo već u dokumentima s kraja 13. stoljeća), ali i ostaci naselja iz vremena Rimskog imperija na obližnjem otoku Sv. Stjepana. Naselje se posebno brzo razvijalo tijekom 15. i 16. stoljeća kada ga naseljavaju bjegunci pred turskom najezdom. Brojni povijesni spomenici iz toga vremena svjedoče o dinamičnom razvoju mjesta u davnim stolječima: gotički sarkofag s reljefom iz 1447. g. u kapelici obitelji Vrančić-Draganić na mjesnom groblju, gotička crkva Sv. Jurja iz 1506. godine koja je u 18. st. obnovljena u baroknom stilu, ostaci franjevackog samostana na otoku Sv. Stjepana iz 1511. godine.

Zanimljiva je i legenda koja kaže kako su Pirovac tijekom jednog razdoblja u povijesti nazivali "Zlo selo", zbog toga što su domaći mještani u obrani turske osvajače polili maslinovim uljem.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Pirovac je uz Primošten, Vodice i Murter najznačajnije turističko središte Šibenske rivijere. Turizam je osnovna gospodarska djelatnost. Smještaj je organiziran u apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača.

Osim bavljenja turizmom, oko 1500 stanovnika Pirovca ostalo je vjerno tradicionalnom, zdravom načinu života oslonjenom na ribarstvo i poljoprivredu (višnja, maraška, maslina, vinova loza, smokva). Naselje je zadržalo sve tipične značajke mediteranskog arhitektonskog izričaja.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Petar Jeronim Draganić Vrančić (ulica u Pirovcu nosi njegovo ime)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Mjesto krasi nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Važni spomenici iz tog doba su: stari bedemi podignuti 1505. godine i crkva Sv. Jurja podignuta 1506. godine, a sagradio ih je Petar Draganić. Crkva je rekonstruirana u 18. stoljeću u baroknom stilu, gotički sarkofag u kapeli obitelji Draganić Vrančić nalazi se na mjesnom groblju s reljefom iz 1447. godine i ostaci staroga franjevačkog samostana iz 1511. godine na otoku Sv. Stjepana. Na otoku su pronađeni ostatci rimske civilizacije.