Kistanje

Izvor: Wikipedija
Kistanje
Coats of arms of None.svg
Kistanje na karti Hrvatska
Kistanje
Kistanje
Kistanje na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Načelnik općine Slobodan Rončević
Naselja u sastavu općine Biovičino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kistanje, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nunić, Parčić, Smrdelje, Varivode, Zečevo
Površina 244,11 km2
Stanovništvo (2011.) 3.481
Broj stanovnika
Kistanje, Šibensko-kninska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Biovičino Selo 223 133
Gošić 46 21
Ivoševci 360 251
Kakanj 49 32
Kistanje 1909 1638
Kolašac 50 47
Krnjeuve 74 64
Modrino Selo 47 23
Nunić 110 89
Parčić 22 2
Smrdelje 111 90
Varivode 124 61
Zečevo 63 24
Đevrske 293 175

Ukupno
[uredi]
3038 3481 2650
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 22305 Kistanje
Ostaci rimske građevine u Kistanjama
Željeznički kolosjek u Kistanjama

Kistanje je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Općina Kistanje nalazi se na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina.

Općinska naselja

Biovičino Selo, Đevrske, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kistanje, Kolašac, Krnjeuve, Modrino Selo, Nunić, Parčić, Smrdelje, Varivode, Zečevo

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kistanje imala je 3.481 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:[1]

  • Biovičino Selo - 223
  • Đevrske - 293
  • Gošić - 46
  • Ivoševci - 360
  • Kakanj - 49
  • Kistanje - 1.909
  • Kolašac - 50
  • Krnjeuve - 74
  • Modrino Selo - 47
  • Nunić - 110
  • Parčić - 22
  • Smrdelje - 111
  • Varivode - 124
  • Zečevo - 63

Većinsko stanovništvo su Srbi (57,1 %), dok su Hrvati, koji čine 41,3 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića, gdje su Hrvati činili značajan dio stanovništva i prije Domovinskog rata.

Nacionalni sastav, 2001.

Popisi stanovništva

Prvi popis stanovništva u Kistanjama proveden je 1857. godine.

  • 1857. – 1304 stanovnika
  • 1881. – 1329 stanovnika
  • 1910. – 1400 stanovnika
  • 1931. – 2353 stanovnika
  • 1953. – 2310 stanovnika
  • 1981. – 1976 stanovnika
  • 1991. – 2046 stanovnika
Općina Kistanje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5970
5929
6620
7432
8648
9175
10584
10579
10851
11236
10840
9947
8451
7816
3038
3481
2650
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz starih općina Knin i Benkovac. U 1869. dio podataka sadržan je u gradu Skradin, a iste godine dio podataka sadržan je u općini Lišane Ostrovičke u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kistanje: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1333
1390
1466
1626
1876
2078
1965
2353
2247
2307
2246
2175
1976
2021
1752
1909
1638
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Kistanje Selo. Za to bivše naselje sadrži podatke do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava

Povijest

Ime Kistanje se prvi put spominje 1408. godine kao Kyztane[2] u nekom dokumentu na latinskom jeziku. Mjesto je nastalo u blizini ruševina rimskog logora (Burnum) i srednjovjekovne crkvice.[3] U srednjem vijeku nalazi se u sastavu župe Luka, a pripadala je knezovima Šubićima. U 16. stoljeću i u prvoj polovici 17. stoljeća palo je pod tursku upravu.[3]

Prva općina osnovana je 1854. godine, a pošta godinu dana kasnije.

Škola u Kistanjama postoji od 1856. godine, a osnovana je kao pučka škola na narodnom jeziku, ostavština upravnika manastira Krka.

Religija

Prva crkva i to katolička, crkva Svetog Nikole sagrađena je 1537. godine. U Kistanjama je 1636. zabilježeno 650 katolika. U lipnju 1691. doselilo se (u bijegu od Turaka) 40 obitelji istočnog obreda s 300 osoba.[3] Godine 1888. sagrađena je crkva sv. Ćirila i Metodija, a 1894. godine na traženje službenika u državnoj upravi katoličke vjeroispovijedi sagrađena je katolička župna crkva Prikazanja Blažene Djevice Marije – Gospa od zdravlja, u narodu kasnije poznata kao "Luca". Blagoslovio ju je 1895., zadarski nadbiskup Grgur Rajčević. Tada je ustanovljena i župa.[3]

U listopadu 2000. započeta je gradnja nove župne crkve i svetišta sv. Nikole, biskupa, zaštitnika Janjeva.[3][4]

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Osnovna škola "Kistanje"

Kultura

U Kistanjama djeluje Udruga mladih "Atlas" koja redovito organizira kulturna događanja kao što su predstave, predavanja, izložbe fotografija i sl. Aktivna je i udruga "Novo Janjevo" i Klapa "Zvono"

  • Udruga mladih Atlas[5]
  • Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

Šport

U Kistanjama je do 1995. godine djelovala NK Bukovica Kistanje, ali se nakon oslobodilačke operacije Oluja i vraćanja Kistanja pod hrvatsku vlast, klub gasi. Nakon većeg doseljavanja Hrvata, pretežito s Kosova, mještani osnivaju NK Janjevo kao uspomenu na mjesto iz kojeg su došli. Klub se danas natječe u 1. ŽNL Šibensko-kninske županije.

Izvori

  1. Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
  2. [1]
  3. a b c d e http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=248 (pristupljeno 15. svibnja 2013.)
  4. http://www.voxtv.hr/vijesti/kistanjani-slave-blagdan-svog-zastitnikaInačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. (pristupljeno 15. svibnja 2013.)
  5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2021. Pristupljeno 11. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kistanje

Mrežna sjedišta


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kistanje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.