Šibenska biskupija

Šibenska biskupija Dioecesis Sibenicensis
Grb trenutnog šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića
Područje
Država	Hrvatska
Metropolija	Splitsko-makarska
Statistika
Površina	3246 km2
Katolici	130 026
Župe	74
Podatci
Obred	latinski
Osnovana	1. svibnja 1298.
Katedrala	Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Vodstvo
Papa	Lav XIV.
Biskup	Tomislav Rogić
Ostalo
Službene stranice	www.sibenska-biskupija.hr
Stanje od	10. svibnja 2025.

Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke Crkve u Hrvatskoj, u sjevernoj Dalmaciji. Uspostavljena je 1. svibnja 1298. bulom pape Bonifacija VIII., a za prvoga biskupa izabran je fra Martin Rabljanin.

Bulom pape Lava XII. Locum Beati Petri godine 1828. ukinute su, između ostalih, Skradinska i Trogirska biskupija. Čitav prostor Skradinske biskupije priključen je Šibenskoj biskupiji, a od Trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.

Sadašnja katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536. godine, posvećena je 1555., a na čast bazilike podigao ju je 1895. papa Lav XIII. Najveći je arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.

Zaštitnik biskupije je sveti Mihovil.

Zemljopisni smještaj

Teritorij Šibenske biskupije većim dijelom obuhvaća područje Šibensko-kninske te manjim područje Splitsko-dalmatinske županije.

Uprava

U crkvenopravnome pogledu Šibenska biskupija je sufragan (podložna biskupija) Splitsko-makarskoj nadbiskupiji tj. Splitskoj metropoliji.

Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Šibenska biskupija sastoji se od 9 dekanata sa 74 župe:

• Šibenski (gradski) (14 župa)
• Drniški (11 župa)
• Kninski (4 župe)
• Ražinski (8 župa)
• Rogoznički (7 župa)
• Skradinski (9 župa)
• Tišnjanski (5 župa)
• Unešićki (8 župa)
• Vodički (8 župa)

U Šibenskoj biskupiji osim dijecezanskih (biskupijskih) svećenika, djeluju i redovnički svećenici franjevci i spiritanci, misijska Družba Duha Svetoga. Od redovnica djeluju Sestre franjevke od Bezgrešne, Sestre milosrdnice, Sestre dominikanke, Sestre benediktinke, Klanjateljice krvi Kristove i Školske sestre franjevke.

Popis šibenskih biskupa

• 

  Šibenska katedrala.

  Martin I. Rabljanin (1298. – 1319.)
• Grizogon Fanfogna (1320. – 1340.)
• Tolon (1340. – 1343.)
• Martin II. (1344. – 1346.)
• Bonifacije (1346. – 1357.)
• Matej Crnota (1358. – 1388.)
• Antun I. Barbarigo (1389. – 1394.)
• Antun II. de Ponte (1395. – 1402.)
• Bogdan Pulšić (1402. – 1436.)
• Juraj Šižgorić (1437. – 1454.)
• Urban Vignaco (1454. – 1468.)
• Luka I. Tolentić (1470. – 1491.)
• Franjo Querini (1491. – 1495.)
• Bartol Bonino (1496. – 1512.)
• Ivan I. Štafilić (1512. – 1528.)
• Ivan II. Stafilić (1528. – 1557.)
• Jeronim Savorgnan (1557. – 1573.)
• Luka II. Spignaroli (1574. – 1589.)
• Vicko I. Basso (1589. – 1597.)
• Vicko II. Arrigoni (1599. – 1626.)
• Ivan Pavao Savio (1626. – 1628.)
• Ivan I. Toma Mallonio (1628. – 1634.)
• Vjekoslav Marcello (1635. – 1653.)
• Božo Carridei (1654. – 1676.)
• Ivan II. Dominik Callegari (1676. – 1722.)
• Karlo Antun Donadoni (1723. – 1756.)
• Ivan III. Calebotta (1756. – 1759.)
• Jerolim Blaž Bonačić (1759. – 1762.)
• Ivan Petani (1766.)
• Nikola Divnić (1766. – 1783.)
• Lelij Cippico (1783.)
• Venancij Srećko Scotti (1784. – 1795.)
• Mihovil Matej Spalatin (1796. – 1807.)
• sede vacante – prazna stolica (1807. – 1827.)
• Filip Dominik Borodini (1827. – 1838.)
• Vjekoslav Marija Pini (1839. – 1844.)
• Ivan Berčić (1844. – 1855.)
• Petar Dujam Maupas (1855. – 1862.)
• Ivan Zaffron (1863. – 1872.)
• Antun Josip Fosco (1876. – 1894.)
• Dr. Mate Zannoni (1895. – 1903.)
• Dr. Vinko Pulišić (1904. – 1910.)
• Luka Pappafava (1912. – 1919.)
• Fra Jerolim Mileta (1922. – 1947.)
• Dr. Ćiril Banić (1951. – 1961.)
• Josip Arnerić (1961. – 1986.)
• Dr. Anton Tamarut (1986. – 1988.)
• Dr. Srećko Badurina (1988. – 1996.)
• Ante Ivas (1997. – 2016.)
• Tomislav Rogić (2016. – danas)

Poznate osobe

• Sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski kanonizirani svetac
• Ante Antić (rodom s Prvića), sluga Božji
• Klara Žižić (iz Šibenika), službenica Božja

Poznata svetišta

U biskupiji djeluje nekoliko marijanskih svetišta:

• na otoku Visovcu, posvećeno Gospi Visovačkoj.
• u Tisnom, posvećeno Gospi od Karavaja.
• u Vrpolju, a posvećeno Gospi Vrpoljačkoj.
• na brdu Okit u zaleđu Vodica, posvećeno Gospi Karmelskoj.

U Šibeniku je Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića.

Vanjske poveznice

• Službene stranice