Predrag Finci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Novia fotografija
m Sređivanje članka
Redak 16: Redak 16:
'''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1946.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački [[filozof]], [[pisac]] i [[esejist]]. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.<ref>http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u [[BiH]], Hrvatskoj i Srbiji.<ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
'''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[5. kolovoza]] [[1946.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački [[filozof]], [[pisac]] i [[esejist]]. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.<ref>http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u [[BiH]], Hrvatskoj i Srbiji.<ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


== Životopis i djela ==
== Životopis ==
Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu ''Sarajevski Atentat''<ref>http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>[[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]] 1968. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju [[Filozofija|filozofije]] koju je studirao na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]] i Sveučilištu u Parizu (kod Mikela Dufrenna). Bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu (kod [[Werner Marx]]a). Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1985./1986. i 1986./1987. i profesor [[estetika|estetike]] do 1993. godine kada tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] seli u [[London]] gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) do odlaska u mirovinu 2011. godine.
Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu ''Sarajevski Atentat''<ref>http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>[[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]] 1968. godine.<ref>http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju [[Filozofija|filozofije]] na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]] i Sveučilištu u Parizu, a bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu. Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1985./1986. i 1986./1987. i profesor [[estetika|estetike]] do 1993. godine kada tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] seli u [[London]], gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na [[University College London|University Collegeu London]] do odlaska u mirovinu 2011. godine.
⚫
Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pod naslovom "'''Applause, and then Silence'''" (Aplauz, zatim muk). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.<ref>http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "'''O nekim sporednim stvarima'''" objavljenoj 1990. godine.<ref>https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: "'''Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays'''" (Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji).<ref>https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma ([[Sarajevski atentat]]) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.<ref>https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


== Djela ==
⚫
Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "'''Estetsku terminologiju'''".<ref>http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Radi se o opsežnom djelu koje se bavi pojmom umjetnosti, odnosno umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Većina Fincijevih djela su objavljena u elektroničnom obliku, ali je bitno spomenuti da je ova knjiga u svom elektroničkom izdanju nešto drugačija, korigirana i dopunjena te se zove "'''Estetička terminologija'''". Riječima autora, radi se o sljedećem tehničkom razlikovanju: „kada se kaže ‘estetičko’ onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ‘estetsko’ riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349)<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>.
⚫
Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pod naslovom ''Applause, and then Silence'' („Aplauz, zatim muk”). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.<ref>http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.<ref>https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: ''Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays'' („Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji”).<ref>https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma ([[Sarajevski atentat]]) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.<ref>https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


⚫
Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "Estetsku terminologiju".<ref>http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Djelo se bavi pojmom umjetnosti i umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Za razliku od Fincijevih drugih eletroničkih izdanja, to je djelo korigirano i dopunjeno te se zove "Estetička terminologija". Finci to objašnjava ovako: „kada se kaže ''estetičko'' onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ''estetsko'' riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349).<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje novu knjigu Predraga Fincija "'''Kratka, a tužna povijest uma'''." Kako navodi bosanskohercegovački PEN, u ovoj knjizi Finci pokazuje što je sve ideja uma i umno biće, kako se um razlikuje od osjećaja i vjere, zašto sve više dolazi do potpunog nepovjerenja u um i što je moguća budućnost mišljenja i samog uma.<ref>http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> U časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić piše da su Fincijeve knjige "'''O kolodvoru i putniku'''" i "'''Kratka, a tužna povijest uma'''" napisane u nadi da je unatoč svemu moguć jedan humaniji svijet, svijet u kojem će stvaralačke ideje i etika humanizma postati životna stvarnost, a sam svijet uman.<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/01/14/luciano-luksic-logos-um-i-grad-o-dvije-knjige-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Fincijeva knjiga '''O kolodvoru i putniku''' je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom '''על בית־הנתיבות והנוסע''' u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem.


Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje knjigu "Kratka, a tužna povijest uma" u kojoj je glavna tema koncept uma i umnog bića.<ref>http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Fincijeva knjiga ''O kolodvoru i putniku'' je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom pod nazivom »על בית־הנתיבות והנוסע« u izdanju Carmel Publishing, [[Jeruzalem]].
⚫
U knjizi "'''Elektonička špilja'''" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.<ref>http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?"<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017.godine objavljuju Fincijevu knjigu "'''Koristi filozofije'''" u kojoj autor postavlja pitanje na koje su mnogi tražili odgovor: kakva je koristi od filozofije? U svojim razmišljanjima autor govori o radosti mišljenja, o nuždi filozofiranja i ukazuje na stalnu otvorenost i aktualnost filozofskih pitanja.<ref>https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


⚫
U knjizi "Elektronička špilja" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.<ref>http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?"<ref>https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017. godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije".<ref>https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
⚫
Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "'''Ukratko'''". Kako piše P.E.N. BiH:" U ovoj knjizi esej gotovo u potpunosti prelazi u poetsku formu. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila. "'''Ukratko'''" je autorova sažeta povijest života. U svojim kratkim, efektno pisanim tekstovima Finci zapravo vodi dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu biti i osjećaji svakog od nas."<ref>http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> 2023. godine zbirka eseja '''Ukratko בקיצור''' je prevedena na hebrejski jezik i objavljena u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem.


⚫
Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko".<ref>http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> 2023. godine zbirka eseja ''Ukratko'' je prevedena na hebrejski jezik i objavljena u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem.
Art Rabic iz Sarajeva 2018. objavljuje Fincijevu knjigu "'''O književnosti i piscima'''" koju autor započinje ovim riječima: "Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti.”<ref>http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Hrvoje Jurić smatra da je "Finci ovom knjigom ponovno pokazao i dokazao da mnogo misli, mnogo promišlja, ali da također umije da to dijeli s drugima jer umije da piše. A to nije pravilo među školovanim, „oznanstvenjenim“ misliteljima. Ono što ova knjiga pokazuje i dokazuje jest da je Finci u osnovi znanstvenik-filozof (načitan filozofa od Aristotela, preko Kanta i Hegela, do Husserla, koji baš i nisu bili literati profinjenoga stila), premda je očito da ova knjiga nije zamišljena kao znanstveno-filozofsko djelo."<ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Ranko Risojević u svome osvrtu smatra da je ova knjiga „istovremeno beletristička i udžbenička“ te da je „bez prevelike filozofije, ali ne bez uticaja filozofije“.<ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "'''Tekst o tuđini'''" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "'''Il popolo del diluvio'''" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.<ref>https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
Art Rabic iz Sarajeva 2018. objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima".<ref>http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref> Knjiga je uvelike pozitivno ocijenjena.<ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "Tekst o tuđini" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "Il popolo del diluvio" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.<ref>https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref><ref>https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
2019. godine Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Predraga Fincija pod naslovom "'''Misterij, iza svega'''". P.E.N. BiH piše: "U svoj novoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji. Autor pokazuje da je misticizam posebna vrsta osjećaja i mišljenja, čak posebna filozofija, koja je svojevrsna hereza, a kao filozofija pobuna protiv vlasti racionalnog uma i tajnovito, na subjektivnim osjećajima zasnovano filozofiranje i učenje o životu. Finci kroz niz duhovitih priča, primjera iz umjetnosti, filozofije i učenja samih mistika osvjetljava na racionalan, jasan i razumljiv način smisao i različita značenja misticizma u povijesti i današnjem svijetu"<ref>http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/</ref>

Godine 2019. ''Factum'' izdavaštvo objavljuje knjigu "Misterij, iza svega".<ref>http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/</ref>
[[File:Predrag Finci, philosopher. Book cover by artist Amela Hadžimejlić.jpg|thumb|Predrag Finci, rad Amele Hadžimejlić. Korice knjige.]]
[[File:Predrag Finci, philosopher. Book cover by artist Amela Hadžimejlić.jpg|thumb|Predrag Finci, rad Amele Hadžimejlić. Korice knjige.]]
Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "'''Zapisi veselog filozofa (s likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)'''". "Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić. Tako je ova knjiga postala sprega riječi i lika, teksta i oblika, kazivanje i pokazivanje, prezentiranje i reprezentiranje. Na dva različita načina ispričana ista priča. Knjiga Zapisi veselog filozofa napisana je jednostavno, duhovito, čita se lako, slike u knjizi su upečatljive i originalne, a njeni autori su osobe različitih stvaralačkih pristupa, profesija, generacija, polova i mjesta stanovanja, a oboje iz Sarajeva."<ref>http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "Zapisi veselog filozofa (s likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)".<ref>http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga '''"Prvo, bitno"'''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno |title=U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal |last=Magazin |first=X. X. Z. |work=www.xxzmagazin.com |language=en |accessdate=2021-02-17 |archive-date=9. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210209005033/https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno |url-status=dead }}</ref> u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Kako piše P.E.N. BiH "Fincijeva knjiga je pisana jasnim, preciznim jezikom. Puna je zanimljivih, gotovo filmskih opisa, duhovitih anegdota o filozofima i lijepih, promišljenih tvrdnji. Knjiga koja je sprega poetskog i refleksije. '''"Prvo, bitno"''' je lijep uvod u rane početke filozofiranja i autorov pristup velikim filozofskim i našim životnim pitanjima.<ref>http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga "Prvo, bitno"<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno |title=U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal |last=Magazin |first=X. X. Z. |work=www.xxzmagazin.com |language=en |accessdate=2021-02-17 |archive-date=9. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210209005033/https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno |url-status=dead }}</ref> u suradnji Factuma (Beograd) i ''Jesenski i Turk'' (Zagreb).<ref>http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


Godine 2021. u izdanju Frakture objavljena je Fincijeva knjiga '''"Sve dok"'''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/djetinjstvo-sjecanje |title=Arhivirana kopija |access-date=23. srpnja 2021. |archive-date=23. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210723102514/https://www.xxzmagazin.com/djetinjstvo-sjecanje |url-status=dead }}</ref> To je zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.<ref>https://magazin.fraktura.hr/hr/predrag-finci-sve-dok</ref> [[Miljenko Jergović]] piše:"Podijeljena u dva dijela, u Prije i u Poslije, “'''Sve dok'''” iz poglavlja u poglavlje tematizira autorov svijet. Teme su donekle autobiografske, tiču se povijesti epohe, mitologije svakodnevnog života u dva različita vremena, onom prije progonstva i onom poslije progonstva. Gotovo svaka tema donijet će Fincijevo pojmovno raščlanjenje, predočavanje stanja stvari, rastvaranje svijeta na način na koji su svijet samima sebi rastvarali i objašnjavali antički filozofi. I tek poneko od onih koji su filozofirali nakon njih. Tu pisac radi nešto što je u suštini vrlo arhaično i što silno ovisi o njegova dva nefilozofska talenta: jezičnom i pjesničkom. Ne povodite se za njim jer biste mogli ispasti smiješni<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2021. |archive-date=4. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504204836/https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden |url-status=dead }}</ref>
Godine 2021. u izdanju Frakture objavljena je Fincijeva knjiga "Sve dok",<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/djetinjstvo-sjecanje |title=Arhivirana kopija |access-date=23. srpnja 2021. |archive-date=23. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210723102514/https://www.xxzmagazin.com/djetinjstvo-sjecanje |url-status=dead }}</ref> zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” Fincijevog života kao filozofa i umjetnika,<ref>https://magazin.fraktura.hr/hr/predrag-finci-sve-dok</ref> koja je također pozitivno ocijenjena.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2021. |archive-date=4. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504204836/https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden |url-status=dead }}</ref>


Godine 2022. Fincijeva knjiga '''O kolodvoru i putniku''' objavljena je na talijanskom jeziku pod imenom '''La stazione e il viaggiatore'''<ref>https://www.mondadoristore.it/La-stazione-e-il-viaggiatore-Predrag-Finci/eai978887606896/</ref>. Iste godine Finci objavljuje '''Emigrantsku slikovnicu''' u izdanju Factum izdavaštva (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). '''Emigrantska slikovnica''' je niz proznih opisa, kratkih eseja i poetskih zapisa. U svom osvrtu<ref>https://filozofskimag.blogspot.com/2022/06/milan-garic-citanje-jedne-slike-i.html</ref> Milan Garić opisuje '''Emigrantsku slikovnicu''' kao "svojevrstan poliptih koji čine pet „slika“ velikog formata - Slika trga, Nova slika svijeta, Slika grada useljenja, Slika moje ulice, Slika mosta. Riječ je zapravo četiri podnaslova i završnom naslovu u jednom uglavnom hronološki posloženom „albumu“ slika – jednom kratkom „romanu“ i dugoj romanesknoj priči, knjizi koju čine niz eseja, kratkih priča, pjesama, zapisa i crtica, prepunih stihova, gnoma, epigrama, aforizma, izreka, i nekih fincijevskih, da tako kažemo, „nenarodnih“ mudrosti i poslovica. Ukratko, riječ je o još jednoj Fincijevoj knjizi za čiji hibridni žanr, diskurs i izraz tek valja naći tačan književnoteorijski opis. Riječ je zapravo o čitavom jednom životopisu od djetinjstva do poznog doba, od osnovne škole do penzije, od života u rodnom gradu i rodnom domu, do izbjeglištva i neprestanog traženja-građenja jednog novog doma, od disanja punim plućima do korone i života pod maskama, koji sam sobom opisuje ono od čega smo se plašili i strahovali dok još nismo tačno znali čega, i nismo vjerovali da to može dobiti nevidljivo lice i vidljivo naličje do tada nezamislive, planetarne pošasti, u kojoj је najveća opasnost svaki drugi čovjek – u kojoj „drugi je korona“". Iste 2022. godine u izdanju TIM press (Zagreb) izašla je knjiga Predraga Fincija '''U unutarnjem, istina.''' Ova knjiga je zbirka filozofsko-antropoloških eseja o problemu subjekta i temeljnim pitanjima njegovog unutarnjeg života. Autor navodi „Svatko u sebi svoj svijet ima. U sebi svoje temelji. Iz tog temelja svoju istinu govori. Zato pišem o unutarnjem. Pišem o onome što se događa u subjektu. Pišem o unutarnjem, u kojem spoznajemo što ljudska priroda jest, u kojem se događa spoznaja vlastitog, u kojem započinje rad intuicije i refleksije, u kojem je moguća utopija i napokon sabrana naša cjelokupna spoznaja. Pišem o važnosti unutarnjeg u formiranju mišljenja i doživljaja subjekta.“<ref>https://filozofskimag.blogspot.com/2022/10/hrvoje-juric-avantura-citanja-i-pisanja.html</ref> Također 2022. godine objavljeni su Fincijevi dnevnički zapisi '''Prošle godine u Barnetu''' u izdanju Buybook-a iz Sarajeva. Prema riječima [[Semezdin Mehmedinović|Semezdina Mehmedinovića]] “Predrag Finci je svoj dnevnik pisao u junu, julu i augustu 2021. godine, u onoj životnoj dobi kad kao filozof, kao pisac, kaže, ‘osjećam da sam sve najvažnije što sam htio uraditi uradio i zaokružio svoje. Izgradio svoju kulu od slova. Svoj logos uspostavio’. Dnevnik dakle dolazi kao dodatak, rezultat čistog radovanja pisanju samom. A Finci ovdje piše, reklo bi se, o svemu, u rasponu od rasprave o vremenu do opisa sportskih i političkih događaja, govori o filmu i književnosti, sjeća se svoje prošlosti i novije povijesti svog Sarajeva."<ref>{{Citiranje weba|title=Prošle godine u Barnetu|url=https://buybook.ba/proizvod/prosle-godine-u-barnetu-5297|access-date=2022-10-05|website=buybook.ba}}</ref>
Godine 2022. Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku objavljena je na talijanskom jeziku kao ''La stazione e il viaggiatore''.<ref>https://www.mondadoristore.it/La-stazione-e-il-viaggiatore-Predrag-Finci/eai978887606896/</ref> Iste godine Finci objavljuje ''Emigrantsku slikovnicu'' u izdanju Factum izdavaštva (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). ''Emigrantska slikovnica'' je niz proznih opisa, kratkih eseja i poetskih zapisa. Iste 2022. godine u izdanju TIM press (Zagreb) izašla je knjiga ''U unutarnjem, istina''. Knjiga je zbirka filozofsko-antropoloških eseja o problemu subjekta i temeljnim pitanjima njegovog unutarnjeg života.<ref>https://filozofskimag.blogspot.com/2022/10/hrvoje-juric-avantura-citanja-i-pisanja.html</ref> Također 2022. godine objavljeni su Fincijevi dnevnički zapisi ''Prošle godine u Barnetu'' u izdanju ''Buybooka'' iz Sarajeva.


2023. godine izdavačka kuća Art Rabic (Sarajevo) objavila je novu knjigu Predraga Fincija pod naslovom '''Gnome'''. Fincijeva knjiga '''Gnome''' sklopljena je od niza proznih i poetskih zapisa, aforizama, epitafa i izreka. U njima je riječ o nastajanju, postojanju, ratu, ljubavi, vjeri, stvaranju, mišljenju, odlaženju… Na jednom mjestu Finci zapisuje da je ova njegova knjiga „niz kratkih poruka, u kojima je svoje okupio, svoje rekao i u svijet s dobrim namjerama odaslao.” Knjiga '''Gnome''' je neka vrsta autorovog sažimanja njegovog osobnog iskustva.<ref>https://penbih.ba/2023/11/predrag-finci-gnome/</ref>
Godine 2023. izdavačka kuća Art Rabic objavila je Fincijevu knjigu Gnome, koja je sklopljena od niza proznih i poetskih zapisa, aforizama, epitafa i izreka. Finci ju opisuje kao „niz kratkih poruka, u kojima sam svoje okupio, svoje rekao i u svijet s dobrim namjerama odaslao.”<ref>https://penbih.ba/2023/11/predrag-finci-gnome/</ref>


Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986.godine. 2011.godine je dobio Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.<ref>https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>
Predrag Finci je član Exile Writers Ink u Londonu, Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. godine i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej 1986. godine. Godine 2011. dobio je Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.<ref>https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)</ref>


== Bibliografija ==
== Bibliografija ==
Redak 55: Redak 56:
* Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958630323}}
* Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958630323}}
* Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958480430}}
* Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958480430}}
* O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, {{ISBN|978-9958-33-101-5}} Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 {{ISBN|9789655409055}} Prevedena i objavljena na talijanskom jeziku u izdanju Ass. Culturale Il Foglio, 2022 {{ISBN|9788876068966}}
* O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, {{ISBN|978-9958-33-101-5}} Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 {{ISBN|9789655409055}} Prevedena i objavljena na talijanskom jeziku u izdanju Ass. Culturale Il Foglio, 2022 {{ISBN|9788876068966}}
* Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. {{ISBN|9789926428037}} COBIS: BH-ID 22956550
* Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. {{ISBN|9789926428037}} COBIS: BH-ID 22956550
* Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. {{ISBN|9789926428211}} COBISS: BH-ID 23983110
* Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. {{ISBN|9789926428211}} COBISS: BH-ID 23983110
Redak 66: Redak 67:
* Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. {{ISBN|9532490000}}
* Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. {{ISBN|9532490000}}
* Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. {{ISBN|9789532490121}}
* Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. {{ISBN|9789532490121}}
* Tekst o tuđini, ilustrirao [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|953-225-088-3}} OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,{{ISBN|9788899368272}}
* Tekst o tuđini, ilustrirao [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|953-225-088-3}} OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,{{ISBN|9788899368272}}
* Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. {{ISBN|9789532250916}}
* Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. {{ISBN|9789532250916}}
* Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. {{ISBN|9789532490916}}
* Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. {{ISBN|9789532490916}}

Inačica od 10. siječnja 2024. u 22:50

Predrag Finci
Predrag Finci
Zapadna filozofija
Filozofija 20. i 21. stoljeća
Rođenje Sarajevo, 5. kolovoza 1946.
s prebivalištem u Londonu
Škola/tradicija kontinentalna filozofija, egzistencijalizam, fenomenologija
Glavni interesi estetika,ontologija
Utjecaji Platon, Pascal,Kant,Hegel, Dostojevski, Rilke,Heidegger, Adorno,Wittgenstein
Portal o životopisima

Predrag Finci (Sarajevo, 5. kolovoza 1946.) hrvatski je i bosanskohercegovački filozof, pisac i esejist. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.[1] O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.[2][3]

Životopis

Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi Gavrila Principa u filmu Sarajevski Atentat[4]Fadila Hadžića 1968. godine.[5] Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju filozofije na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Parizu, a bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu. Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985./1986. i 1986./1987. i profesor estetike do 1993. godine kada tijekom rata u BiH seli u London, gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na University Collegeu London do odlaska u mirovinu 2011. godine.

Djela

Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na engleskom jeziku pod naslovom Applause, and then Silence („Aplauz, zatim muk”). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.[6] O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.[7] Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays („Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji”).[8] To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma (Sarajevski atentat) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.[9]

Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "Estetsku terminologiju".[10][11] Djelo se bavi pojmom umjetnosti i umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Za razliku od Fincijevih drugih eletroničkih izdanja, to je djelo korigirano i dopunjeno te se zove "Estetička terminologija". Finci to objašnjava ovako: „kada se kaže estetičko onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže estetsko riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349).[12]

Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje knjigu "Kratka, a tužna povijest uma" u kojoj je glavna tema koncept uma i umnog bića.[13] Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom pod nazivom »על בית־הנתיבות והנוסע« u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem.

U knjizi "Elektronička špilja" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.[14] Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?"[15] Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017. godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije".[16]

Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko".[17] 2023. godine zbirka eseja Ukratko je prevedena na hebrejski jezik i objavljena u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem.

Art Rabic iz Sarajeva 2018. objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima".[18] Knjiga je uvelike pozitivno ocijenjena.[19][20]

Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "Tekst o tuđini" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "Il popolo del diluvio" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.[21][22][23]

Godine 2019. Factum izdavaštvo objavljuje knjigu "Misterij, iza svega".[24]

Predrag Finci, rad Amele Hadžimejlić. Korice knjige.

Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "Zapisi veselog filozofa (s likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)".[25]

2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga "Prvo, bitno"[26] u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb).[27]

Godine 2021. u izdanju Frakture objavljena je Fincijeva knjiga "Sve dok",[28] zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” Fincijevog života kao filozofa i umjetnika,[29] koja je također pozitivno ocijenjena.[30]

Godine 2022. Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku objavljena je na talijanskom jeziku kao La stazione e il viaggiatore.[31] Iste godine Finci objavljuje Emigrantsku slikovnicu u izdanju Factum izdavaštva (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Emigrantska slikovnica je niz proznih opisa, kratkih eseja i poetskih zapisa. Iste 2022. godine u izdanju TIM press (Zagreb) izašla je knjiga U unutarnjem, istina. Knjiga je zbirka filozofsko-antropoloških eseja o problemu subjekta i temeljnim pitanjima njegovog unutarnjeg života.[32] Također 2022. godine objavljeni su Fincijevi dnevnički zapisi Prošle godine u Barnetu u izdanju Buybooka iz Sarajeva.

Godine 2023. izdavačka kuća Art Rabic objavila je Fincijevu knjigu Gnome, koja je sklopljena od niza proznih i poetskih zapisa, aforizama, epitafa i izreka. Finci ju opisuje kao „niz kratkih poruka, u kojima sam svoje okupio, svoje rekao i u svijet s dobrim namjerama odaslao.”[33]

Predrag Finci je član Exile Writers Ink u Londonu, Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. godine i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej 1986. godine. Godine 2011. dobio je Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.[34]

Bibliografija

Objavljeno u Bosni i Hercegovini:

  • Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  • Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
  • O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.ISBN 9788621004249
  • Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958630323
  • Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958480430
  • O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, ISBN 978-9958-33-101-5 Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 ISBN 9789655409055 Prevedena i objavljena na talijanskom jeziku u izdanju Ass. Culturale Il Foglio, 2022 ISBN 9788876068966
  • Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. ISBN 9789926428037 COBIS: BH-ID 22956550
  • Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. ISBN 9789926428211 COBISS: BH-ID 23983110
  • O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. ISBN 978-9926-428-50-1 COBISS: BiH-ID-26539782
  • Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. ISBN 978-9926-428-64-8
  • Prošle godine u Barnetu (dnevnički zapisi), Buybook, Sarajevo 2022. ISBN 978-9958-306-74-7
  • Gnome, Art Rabic, Sarajevo, 2023 ISBN 978-9926-503-33-8

Objavljeno u Hrvatskoj:

  • Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. ISBN 9532490000
  • Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. ISBN 9789532490121
  • Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra, Zagreb, 2007.ISBN 953-225-088-3 OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,ISBN 9788899368272
  • Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. ISBN 9789532250916
  • Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. ISBN 9789532490916
  • Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. ISBN 9789532491081
  • Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. ISBN 9789537036867
  • Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. ISBN 9789532491418
  • Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. ISBN 9789532491760
  • Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. ISBN 9789531642040
  • Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Sve dok, Fraktura, Zaprešić, 2021 ISBN 978-953358317-4
  • Emigrantska slikovnica, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494
  • U unutarnjem, istina (In the Innter, the Truth), TIM press, Zagreb 2022., ISBN 9789533690094

Objavljeno u Srbiji:

  • Ukratko, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. ISBN 9788680254128 ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
  • Misterij, iza svega, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. ISBN 9788680254197
  • Prvo, bitno, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Emigrantska slikovnica, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494

Objavljeno na engleskom jeziku:

  • Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now, 2012. ISBN 9781476487908
  • Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now, 2014. ISBN 9781310175367

Izvori

  1. ↑ http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  2. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  3. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  4. ↑ http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  5. ↑ http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  6. ↑ http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  7. ↑ https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  8. ↑ https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  9. ↑ https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  10. ↑ http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  11. ↑ http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  12. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  13. ↑ http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  14. ↑ http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  15. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  16. ↑ https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  17. ↑ http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  18. ↑ http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  19. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  20. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  21. ↑ https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  22. ↑ https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  23. ↑ https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  24. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/
  25. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  26. ↑ Magazin, X. X. Z. U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal. www.xxzmagazin.com (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. veljače 2021. Pristupljeno 17. veljače 2021.
  27. ↑ http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  28. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2021. Pristupljeno 23. srpnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  29. ↑ https://magazin.fraktura.hr/hr/predrag-finci-sve-dok
  30. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2021. Pristupljeno 4. svibnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  31. ↑ https://www.mondadoristore.it/La-stazione-e-il-viaggiatore-Predrag-Finci/eai978887606896/
  32. ↑ https://filozofskimag.blogspot.com/2022/10/hrvoje-juric-avantura-citanja-i-pisanja.html
  33. ↑ https://penbih.ba/2023/11/predrag-finci-gnome/
  34. ↑ https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predrag_Finci&oldid=6817008"