Jacobus Henricus van 't Hoff: razlika između inačica
m robot Dodaje: gl:Jacobus Henricus van 't Hoff |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Vant Hoff.jpg|thumb|225px|'''Jacobus Henricus van 't Hoff''']] |
[[Slika:Vant Hoff.jpg|thumb|225px|'''Jacobus Henricus van 't Hoff''']] |
||
'''Jacobus Henricus van 't Hoff''' ([[Rotterdam]], [[30. kolovoza]] [[1852]]. - [[Berlin]], [[1. ožujka]] [[1911]].) |
'''Jacobus Henricus van 't Hoff''' ([[Rotterdam]], [[30. kolovoza]] [[1852]]. - [[Berlin]], [[1. ožujka]] [[1911]].) je bio [[nizozemska|nizozemski]] [[fizikalna kemija|fizikokemičar]] i [[organska kemija|organokemičar]]. Bio je dobitnik prve [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1901.]] Istraživao je kinetiku kemijskih procesa, kemijsku ravnotežu, [[osmotski tlak]] i [[kristalografija|kristalografiju]]. |
||
==Počeci== |
|||
Rodio se u [[Rotterdam]]u, u liječničkoj obitelji. Studirao je kemiju na Politehničkom institutu u [[Delft]]u, a kasnije na sveučilištima u [[Leiden]]u, [[Bonn]]u i [[Pariz]]u. Doktorirao je na Sveučilištu u [[Utrecht]]u [[1874.]] |
|||
==Postignuća== |
|||
Godine [[1874.]] objavio je rad u kojem je objasnio optičku rotaciju kod nekih materija. Ovu pojavu je tumačio kao posljedicu [[tetraedar]]skog rasporeda kemijskih veza [[ugljik]]ovih atoma i njihovih susjeda. |
|||
U svome djelu ''„Kemija u prostoru“'' (''La chimie dans l'éspace'') iz [[1874.]], dao je primjere koji povezuju kemiju i geometriju i tako bio jedan od pionira [[stereokemija|stereokemije]]. U ovo doba ovo je bila revolucionarna ideja koju su dočekale brojne kritike. |
|||
Slijedeće značajno djelo van 't Hoff je objavio [[1884.]] To su bile ''„Studije o kemijskoj dinamici“'' (''Études de Dynamique chimique''), u kojima je opisao novu metodu za opisivanje reda kemijske reakcije koristeći grafike i primjenio zakone [[termodinamika|termodinamike]] na kemijske sustave u ravnoteži. U znanost je uveo pojam kemijskog afiniteta. Kasnije se bavio kemijom rastvora i teorijom disocijacije elektrolita. |
|||
Godine [[1901.]] bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju za svoja istraživanja rastvora i otkriće osmotskog tlaka. Utvrdio je da se veoma razređeni rastvori ponašaju po matematičkim jednadžbama koje važe za plinove. |
|||
*[[1901]]. - [[Nobelova nagrada za kemiju]] |
|||
{{commons|Jacobus van 't Hoff}} |
{{commons|Jacobus van 't Hoff}} |
||
Inačica od 13. travnja 2008. u 22:59
Jacobus Henricus van 't Hoff (Rotterdam, 30. kolovoza 1852. - Berlin, 1. ožujka 1911.) je bio nizozemski fizikokemičar i organokemičar. Bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju 1901. Istraživao je kinetiku kemijskih procesa, kemijsku ravnotežu, osmotski tlak i kristalografiju.
Počeci
Rodio se u Rotterdamu, u liječničkoj obitelji. Studirao je kemiju na Politehničkom institutu u Delftu, a kasnije na sveučilištima u Leidenu, Bonnu i Parizu. Doktorirao je na Sveučilištu u Utrechtu 1874.
Postignuća
Godine 1874. objavio je rad u kojem je objasnio optičku rotaciju kod nekih materija. Ovu pojavu je tumačio kao posljedicu tetraedarskog rasporeda kemijskih veza ugljikovih atoma i njihovih susjeda.
U svome djelu „Kemija u prostoru“ (La chimie dans l'éspace) iz 1874., dao je primjere koji povezuju kemiju i geometriju i tako bio jedan od pionira stereokemije. U ovo doba ovo je bila revolucionarna ideja koju su dočekale brojne kritike.
Slijedeće značajno djelo van 't Hoff je objavio 1884. To su bile „Studije o kemijskoj dinamici“ (Études de Dynamique chimique), u kojima je opisao novu metodu za opisivanje reda kemijske reakcije koristeći grafike i primjenio zakone termodinamike na kemijske sustave u ravnoteži. U znanost je uveo pojam kemijskog afiniteta. Kasnije se bavio kemijom rastvora i teorijom disocijacije elektrolita.
Godine 1901. bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju za svoja istraživanja rastvora i otkriće osmotskog tlaka. Utvrdio je da se veoma razređeni rastvori ponašaju po matematičkim jednadžbama koje važe za plinove.
