14.624
uređivanja
Razlika između inačica stranice »Klerikalizam«
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
m (r2.6.4) (robot Dodaje: az:Klerikalizm) |
|||
|
'''Klerikalizam''' (sinonim: '''klerikalstvo''') je politička i kulturna [[koncepcija]] koja se zalaže za snažan utjecaj crkve odnosno [[kler]]a na državni, politički, kulturni i privatni život. S obzirom da u [[protestantizam|protestantskim]] crkvama (osim [[
== Nastajanje klerikalizma u
Klerikalizam se kao osmišljeni program i pokret, nasuprot [[liberalizam|liberalnim]] koncepcijama XIX stoljeća, oblikuje među katolicima u [[Pruska|Pruskoj]] u drugoj polovici XIX. stoljeća. Povod je bio otpor nastojanjima kancelara [[Otto Edward Leopold Bismarck|Bismarcka]] da ograniči upliv katoličke crkve u Pruskoj i od [[1871]]. u ujedinjenoj Njemačkoj ([[kulturkampf]]). Otuda se u obliku društvenog pokreta širi i u druge zemlje njemačkog govornog područja, a zatim i u Hrvatsku.
Nakon enciklike pape [[Lav XIII.|Lava XIII]] ''Rerum novarum'' ("Nove stvari") iz [[1891]]., katolički pokreti dobivaju novi poticaj za razvoj, znatno šireći područje svoga interesa. Ovom je enciklikom vrh katoličke crkve prvi put proširio svoju pažnju sa tradicionalnog duhovnog područja na socijalna, ekonomska, politička i kulturna pitanja, koja nameće drastična društvena preobrazba koju je donijelo XIX. stoljeće (kapitalizam, liberalizam). Kod vjernika, kako [[kler]]ika tako i [[laik]]a, javljaju se težnje za aktivnim društvenim i političkim djelovanjem, koje nije više samo reakcija na ugrožen položaj i prava Crkve, nego teži za rješavanjem aktualnih društvenih problema na kršćanskim načelima.
== Klerikalizam i drugi katolički pokreti u
U
U okviru katoličkih pokreta razvijaju se raznolike klerikalne koncepcije. Česta je kritika [[kapitalizam|kapitalizma]], pojavljuje se i koncepcija [[kršćanski socijalizam|kršćanskog socijalizma]]. Uz liberale, čest objekt napada su [[masoni]]. Katolička hijerarhija redovno suzbija suviše vatrene kršćanske aktiviste, koji u socijalnim borbama idu predaleko i zaboravljaju posebni interes Crkve (npr. "Pokret svećenika radnika" u Francuskoj 1940-ih i 1950-ih godina, ili [[teologija oslobođenja]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] od 1960-ih). Sve do [[Drugi vatikanski koncil|Drugog vatikanskog koncila]] 1960-ih godina Crkva vrlo nevoljko prihvaća suvremenu političku [[demokracija|demokraciju]] (a pogotovo težnje za širenjem demokratskog načela na socijalno i ekonomsko polje); koncepcija [[kršćanska demokracija|kršćanske demokracije]] razvijena je uglavnom u krugovima protestantskih vjernika.
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
<!-- interwiki -->
[[az:Klerikalizm]]
[[bg:Клерикализъм]]
| |||