Slobodno zidarstvo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Masoni)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G")

Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija. Oni svoje podrijetlo vode od lokalnih zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova koja su od kraja 14. stoljeća regulirala osposobljenost klesara i njihovu interakciju s vlastima i kupcima.

Stupovi slobodnog zidarstva zadržavaju tri razreda srednjovjekovnih obrtničkih cehova, stupanj učenika, pomoćnika i majstora zidara. Kandidati ovih triju stupnjeva postupno se podučavaju značenjima simbola slobodnog zidarstva, a i povjeravaju im znakovi, lozinke i držanja kako bi naznačili ostalim članovima u koji su stup inicirani. Stupnjevi su dijelom alegorijske moralne pouke, a dijelom predavanje. Tri stupnja nudi Plava loža slobodnog zidarstva, a pripadnici bilo kojeg od tih stupnjeva poznati su kao slobodni zidari ili masoni. Postoje i dodatni stupnjevi koji se razlikuju ovisno o mjestu i nadležnosti i njima obično upravljaju tijela koja se razlikuju od onih koji upravljaju zanatskim stupnjevima.

Osnovna, lokalna ustrojstvena jedinica slobodnog zidarstva je loža. Te lože su obično pod nadzorom velike lože na regionalnoj razini (obično istovjetnoj s pokrajinskom ili državnom granicom). Ne postoji međunarodna velika loža koja nadzire slobodno zidarstvo na svjetskoj razini; svaka velika loža je neovisna i one se ne moraju nužno priznavati međusobno da bi bile legitimne.

Moderno slobodno zidarstvo uglavnom se sastoji od dva glavna ustroja. Regularno slobodno zidarstvo insistira na tome da se u radnoj loži čitaju sveti spisi, da svaki član iskreno vjeruje u Vrhovno biće, da ženama nije dozvoljeno stupanje u organizaciju i da su rasprave o religiji i politici zabranjene. Kontinentalno slobodno zidarstvo je danas opći pojam za "liberalni" ustroj koji je uklonio neka, ili sva, ograničenja.

Masonska loža[uredi VE | uredi]

Loža u Firenci postavljena za moderni obred

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Masonska loža

Masonska loža osnovna je ustrojstvena jedinica slobodnog zidarstva.[1] Loža se redovito sastaje kako bi obavljala uobičajene formalne poslove svake male organizacije (plaćala račune, organizirala društvene i dobrotvorne događaje, birala nove članove itd.). Pored tih poslova, na sastanku se može održati i ceremonija dodjele masonskog stupnja ili predavanje, koje je obično o nekom aspektu masonske povijesti ili obreda.[2] Na kraju sastanka, loža se može izmjestiti na svečanu večeru koja ponekad uključuje zdravicu i pjesmu.[3]

Većina masonskih obreda sastoji se od ceremonija za stupnjeve. Kandidati za masone postupno se iniciraju u slobodno zidarstvo, najprije u stupnju učenika. Neko vrijeme kasnije, u posebnoj ceremoniji, bit će im dodijeljeni stupanj pomoćnika, a na kraju će biti uzdignuti na stupanj majstora zidara. U svim tim ceremonijama kandidat najprije priseže, a zatim mu se povjeravaju znakovi, lozinke i držanja (tajna rukovanja) svojstvena njegovom novom činu.[4] Druga ceremonija je godišnje postavljanje starješine (engl. master) i časnika lože.[2] U nekim ustrojima se "postavljeni starješina" priznaje kao zaseban stupanj, s vlastitim tajnama koje ga razlikuju od ostalih članova.[5] Dok drugim ustrojima zaseban stupanj nije priznat te nema unutarnje ceremonije prenošenja novih tajni tijekom postavljanja novog starješine lože.[6]

Tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva su učenik, pomoćnik te majstor. Oni čine stupnjeve tzv. plave lože (Ivanjske lože, lože Sv. Ivana). Svi drugi, viši, stupnjevi u tzv. "pobočnim redovima" (Škotski obred, Yorški obred itd.) rade na proširenju triju osnovnih stupnjeva. Slobodni zidar može provesti godine u proučavanju različitih aspekata ovih stupnjeva.

Većina loža ima nekakav društveni program, koji omogućava masonima i njihovim odabranicama da se sastanu u manje ritualiziranom ambijentu.[7] Često u kombinaciji s tim događajima obveza je svakog masona dati doprinos u dobrotvorne svrhe. To se događa i na razini loža i velikih loža. Masonske dobrotvorne organizacije doprinose u mnogim poljima, poput obrazovanja ili pomoći potrebitima.[8]

Lokalne lože čine okosnicu slobodnog zidarstva, a mason će nužno biti iniciran u jednu od njih. Postoje i specijalizirane lože u kojima se masoni sastaju kako bi proslavili događaje, poput športa ili masonskih istraživanja. Također, činovi majstora zidara daju pravo masonima dalje istraživanje slobodnog zidarstva pomoću drugih stupnjeva, administriranih odvojeno od Zanata, ili ovdje opisanih stupnjeva Plave lože, ali imaju sličan oblik kao i njihovi susreti.

U slobodnom zidarstvu je vrlo malo konzistencije. Kako je svaka masonska jurisdikcija neovisna tako svaka postavlja svoje postupke. Tekst obreda, broj prisutnih časnika, raspored prostorija za sastanke itd. variraju od jurisdikcije do jurisdikcije.[9]

Časnici masonske lože se biraju ili imenuju jednom godišnje. Svaka loža ima starješinu, dva nadzornika, tajnika i rizničara. Tu je i vanjski stražar koji je uvijek nalazi ispred vrata radne lože, kako bi osigurao njenu privatnost. Ostali časnici razlikuju se ovisno o jurisdikciji.

Svaka masonska loža postoji i djeluje u skladu s nizom drevnih načela poznatih kao orijentiri slobodnog zidarstva. Ovi principi su do sada izbjegli sve općeprihvaćene definicije.[10]

Pridruživanje loži[uredi VE | uredi]

Objava iz 1870. prikazuje Georgea Washingtona kao starješinu lože

Kandidati za masone trebaju upoznati najaktivnije članove lože u koju ulaze prije nego što budu primljeni. Ovaj postupak varira između ustroja, ali kandidata će obično uvoditi prijatelj u časničkoj dužnosti lože ili u nekom obliku otvorene večere u loži. U moderno doba zainteresirani često pronađu lokalnu ložu putem Interneta. Dužnost kandidata je zatražiti pridruživanje; iako se kandidati mogu ohrabriti na pridruživanje, oni se nikada ne pozivaju. Jednom kada se napravi inicijalni upitnik, obično slijedi razgovor kako bi se odredila podobnost kandidata. Ako kandidat odluči nastaviti dalje, loža glasuje o prijavi prije nego što on (ili ona, ovisno o masonskoj jurisdikciji) može biti prihvaćen.[11]

Apsolutni minimalni uvjet bilo kojeg tijela slobodnih zidara je da kandidat mora biti slobodan i smatra se dobrim karakterom.[12] Obično postoji donja dobna granica, koja se u velikoj mjeri razlikuje između Velikih loža i (u nekim jurisdikcijama) sposobnosti da bude nadglasana izuzećem iz Velike lože. Temeljna pretpostavka je da kandidat treba biti zrela odrasla osoba.[11]

Dodatno, većina velikih loža zahtijeva od kandidata izjavu o vjeri u Vrhovno biće. U nekoliko slučajeva se od kandidata može tražiti i pripadnost određenoj religije. Ovaj oblik slobodnog zidara je najčešće u Skandinaviji (poznat kao Švedski obred) gdje, na primjer, prihvaćaju samo kršćane.[13] Na drugom kraju spektra, "liberalno" ili kontinentalno slobodno zidarstvo, ilustriran u Velikom Orijentu Francuske, ne zahtijeva vjerovanje niti u jedno božanstvo i u članstvo prihvaćaju ateiste (što je uzrok neslaganja s ostatkom masonerije).[14][15]

Tijekom ceremonije inicijacije od kandidata se očekuje prisega (obično u svesku svetog spisa koji odgovara njegovoj osobnoj vjeroispovijesti) da će ispuniti određene obveze kao slobodni zidar. Tijekom tri stupnja, novi će mason obećati da će tajne svog stupnja čuvati od nižih stupnjeva i vanjskih osoba, te podržavati kolegu masona u nevolji (ukoliko praktičnost i zakoni to dozvoljavaju). Postoji uputa o dužnostima masona, ali u konačnici, oni su prepušteni istražuju slobodnog zidarstva na način koji im se čini najprihvatljivijim. Neki će jednostavno uživati ​​u dramatičnosti ili upravljanju i administriranju ložom, drugi će istražiti obred i simboliku Zanata, treći će svoje sudjelovanje usmjeriti na društvenu stranu svoje lože, možda u suradnji s drugim ložama, dok će se neki koncentrirati na dobrotvornu dužnost lože.[16][17]

Organizacija[uredi VE | uredi]

Freemasons Hall u Londonu je središnjica Ujedinjene Velike Lože Engleske.

Velika loža[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Velika loža

Velika loža i Veliki orijent (također i obedijencija) su neovisna i suverena tijela koja upravljaju slobodnim zidarstvom u određenoj državi, regiji ili zemljopisnom području (nazvanom jurisdikcija). Ne postoji niti jedno opće upravno tijelo koje nadzire slobodno zidarstvo diljem svijeta; veze između različitih jurisdikcija ovise isključivo o međusobnom priznavanju.[18][19]

Slobodno zidarstvo u svim različitim oblicima diljem svijeta ima oko 6 milijuna članova prema procjeni Ujedinjene Velike Lože Engleske.[2] Ovo bratstvo (negdje i sestrinstvo) je administrativno organizirano u neovisne velike lože (negdje veliki orijenti) od kojih svaka upravlja svojom masonskom jurisdikcijom, koja se sastoji od podređenih (ili konstitutivnih) loža. Najveću pojedinačnu jurisdikciju, u pogledu članstva, ima Ujedinjena Velika Loža Engleske (čija se brojnost procjenjuje na oko četvrt milijuna). Velika Loža Škotske i Velika Loža Irske (zajedno) imaju oko 150 000 članova.[2] U Sjedinjenim Državama ukupno članstvo iznosi nešto manje od 2 milijuna.[20]

Priznavanje, prijateljski odnos i regularnost[uredi VE | uredi]

Odnosi između velikih loža određeni su konceptom priznavanja. Svaki velika loža održava popis ostalih velikih loža koje priznaje. Kad se dvije velike lože međusobno priznaju i stoje u komunikaciji, kaže se da su u prijateljstvu, a članovi mogu posjećivati jedni druge te komunicirati međusobno. Kad dvije velike lože nisu u prijateljstvu, međusobne posjete nisu dopuštene. Postoji mnogo razloga zbog kojih će jedna velika loža odbiti ili povući priznanje druge, dva su najčešća: isključiva jurisdikcija i regularnost.[21]

Isključiva jurisdikcija[uredi VE | uredi]

Isključiva jurisdikcija je koncept po kojem će obično samo jedna velika loža biti prepoznata u nekom zemljopisnom području, odnosno jurisdikciji. Ako dvije velike lože traže jurisdikciju nad istim područjem, ostale velike lože moraju birati između njih, a ne moraju sve odlučiti priznati istu. Od isključive jurisdikcije se može odustati kada su dvije velike lože u prijateljstvu iako se preklapaju te pristanu na dijeljenje jurisdikcije. Npr, Velika Loža Connecticuta je u prijateljstvu s Prince Hall Velikom Ložom Connecticuta pa se načelo isključive jurisdikcije ne primjenjuje, a druge velike lože mogu priznati i jedinu i drugu.[22]

Regularnost[uredi VE | uredi]

Freemasons Hall u Londonu, oko 1810.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Regularno slobodno zidarstvo

Regularnost je koncept koji se temelji na pridržavanju orijentira slobodnog zidarstva, osnovnim uvjetima za članstvo, pravilima te obredima zanata. Svaka velika loža donosi svoju definiciju onoga što su ti orijentiri, odnosno, što je regularno a što neregularno (i definicije se ne moraju nužno podudarati među velikim ložama). U osnovi, svaka velika loža smatra da su njezini orijentiri (uvjeti, načela i obredi) regularni i procjenjivat će druge velike lože na temelju njih. Ako su razlike značajne jedna velika loža može proglasiti drugu "neregularnom" te povući ili odbiti priznanje.[23][24]

Najčešća načela za prepoznavanje (koja se zasnivaju na regularnosti) su ona koja je 1929. godine dala Ujedinjena Velika Loža Engleske:[25]

  • Veliku ložu uspostavlja postojeća regularna Velika loža ili barem tri regularne lože.
  • Vjerovanje u vrhovno biće i svetu knjigu je uvjet članstva.
  • Inicijatori bi trebali prisegnuti nad svetom knjigom.
  • Samo muškarci mogu biti primljeni te ne postoji veza sa miješanim ložama.
  • Velika loža ima potpunu kontrolu nad prva tri stupnja i ne podliježe drugom tijelu.
  • Sve lože trebaju izložiti primjerak svete knjige, kutnik i šestar u vrijeme zasjedanja.
  • Nema rasprave o politici ili religiji.
  • Drevni orijentiri, običaji i zanati su pristuni.

Ostali stupnjevi, redovi i tijela[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Masonski redovi i Popis masonskih obreda

Plava loža (pojam koji se ne koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu već se jednostavno odnosi na Zanat) je osnova slobodnog zidarstva koja nudi samo tri tradicionalna stupnja i, u većini jurisdikcija, stupanj bivšeg ili postavljenog starješine. Majstori zidari, također, mogu proširiti svoje masonsko iskustvo dodatnim stupnjevima, u dodatnim ili drugim tijelima bez obzira je li ih je odobrila ili ne odobrava njihova velika loža.[26]

Drevni i prihvaćeni Škotski obred je sustav od 33 stupnja (uključujući tri stupnja plave lože) kojim upravlja lokalno ili nacionalno Vrhovno vijeće. Ovaj je sustav popularan u Sjevernoj i Južnoj Americi te kontinentalnoj Europi. U Americi, Yorški obred sa sličnim rasponom stupnjeva upravlja trima masonskim redovima, i to Kraljevskim Lukom, Kriptom i Vitezovima Templarima.[27]

U Ujedinjenom Kraljevstvu zasebna tijela upravljaju svakim obredom. Slobodne zidare se potiče na priključivanje Svetom Kraljevskom luku koji je u Škotskoj i Irskoj povezan s majstorom Znaka dok je u Engleskoj potpuno odvojen. U Engleskoj je Kraljevski luk usko povezan sa zanatom pa automatski imaju mnogo zajedničkih velikih časnika, uključujući i Vojvodu od Kenta kao Velikog majstora Zanata i Prvog velikog ravnatelja Kraljevskog Luka. U Engleskoj Vitezovi Templari i Kripta dijele urede i osoblje s Velikom ložom majstora Znaka.[28]

U Nordijskoj regiji preovladava Švedski obred, a njegova varijacija koristi se i u dijelovima Njemačke.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Slobodno zidarstvo u Europi

Prve masonske lože nastale su u Engleskoj. Uoči Ivandana 24. lipnja 1717. godine, četiri londonske lože stvorile su veliku ložu za London i Westminster, koja je šest godina kasnije postala Velika loža Engleske. Masonerija je u Engleskoj bila oružje kojim se služila britanska politika, a u 19. stoljeću sve više ima utjecaja na druge države preko određenih loža. Članovi nekih loža bili su, među ostalima, engleski kraljevi i poznati političari Edvard VII., David Lloyd George, Winston Churchill i dr.

Inicijacija u masonski pokret u 18. stoljeću

Francuski mislioci Voltaire, Denis Diderot, Jean-Jacques Rousseau, Victor Hugo i drugi kao članovi loža unose revolucionarne, buržoaske ideje protiv feudalnog poretka. Njemačke lože, za razliku od ostalih, u svoj program uvode kršćanski nauk. Okupljaju mnoge filozofe, pisce i glazbenike, npr. Johann Wolfgang von Goethe, Johann Gottlieb Fichte, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven.

Hrvatska[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Slobodno zidarstvo se u Hrvatskoj pojavljuje u drugoj polovici 18. stoljeća, kada ga uvode časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjem ratu.

Prva hrvatska loža osnovana je na teritoriju Vojne krajine, u Glini pod nazivom Ratno prijateljstvo. Prva Hrvatska velika loža utemeljena je 1775. godine u dvorcu Brezovici kraj Zagreba. U ljeto 1940. godine zabranjuje se rad slobodnih zidara. Obnova slobodnozidarske djelatnosti započinje 1990-ih s raspadom Jugoslavije.

Danas u Hrvatskoj djeluje regularna Velika Loža Hrvatske i nekoliko liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža.

Kritika Slobodnog zidarstva[uredi VE | uredi]

Neki kršćanski krugovi smatraju da je "Slobodno zidarstvo" u biti obožavanje Sotone kao vrhovnog arhitekta Svemira. Albert Pike, jedan od većih mislilaca u masoneriji otvoreno je zastupao takav stav. Papa Klement XII. u enciklici "In eminenti" (28. travnja 1738.), također je osudio Slobodno zidarstvo kao sotonizam. I neki drugi imali su sličan stav kao npr. Anatolij Berestov koji zaključuje da je masonstvo stvarni sotonizam, a masonska loža sotonska crkva. (Ibid., str. 5, 142)[29].

Papa Pio IX. piše 1865. godine o Slobodnom zidarstvu kao o jednoj zloćudnoj, lažljivoj i izopačenoj organizaciji koja škodi kako vjeri, tako i društvu, te osuđuje (iznova) "masonska i druga slična udruženja, koja razlikujući se samo u vanjskom izgledu stalno kuju zavjere protiv Crkve i zakonitih vlasti". Papa Lav XII. 1884. godine kaže: "Postoje različite sekte, koje se doduše razlikuju po imenu, obredima, formi i podrijetlu, ali su ipak ujedinjene prema zajedničkim ciljevima i sličnosti svojih glavnih principa u tome da su zapravo jedno sa masonskom sektom, koja je za sve njih svojevrsni centar iz kojega sve potječu i u koji se sve one vraćaju." Glavni cilj masonerije je, prema Lavu XIII. "svrgavanje čitavog vjerskog, političkog i socijalnog reda utemeljenog na kršćanskim osnovama i uspostavljanje novog poretka sukladnog njihovim vlastitim idejama i utemeljenog na njegovim principima i zakonima čistog Naturalizma"[30].

Danas se službeni stav Katoličke crkve prema Slobodnom zidarstvu ne iskazuje tako teškim riječima, ali se i nadalje naglašava da je "članstvo u masonskim organizacijama za katolike nedopušteno"[31] U značajnom dokumentu kojega je ispred Konferencije katoličkih biskupa Sjedinjenih Američkih Država 1985. godine potpisao kardinal Bernard Law pod imenom "Pismo biskupima u SAD u svezi masonstva" (značajno, jer u SAD praktično svaki gradić ima masonsku ložu) iznosi se da "principi i temeljni obredi masonstva uključuju jednu naturalističku religiju, sudjelovanje u kojoj je nespojivo sa kršćanskom vjerom".[32]

O masonima imaju vrlo negativan stav i pravoslavne crkve [33]

Masoni i Mormoni[uredi VE | uredi]

Iako neki misle da osim sličnosti u imenu nemaju nekog drugog zajedništva, činjenica je da su osnivač Mormona Joseph Smith od 1842. do svoje smrti 1844. bio mason, te da je sa njime masonima postao i znatan broj njegovih najbližih suradnika. Također, postoje znatne sličnosti između obreda Slobodnog zidarstva i onih u mormonskim hramovima.[34][35]

Od 1925. do 1984. je Velika loža Utaha (Utah je savezna država SAD-a u kojoj su većina stanovništva mormoni) branila mormonima članstvo; u drugim dijelovima svijeta takve zabrane nije bilo. Nakon 1984. godine ima dosta mormona koji su visoko pozicionirani članovi slobodnog zidarstva u Utahu, makar vodstvo njihove vjerske zajednice takva članstva ne ohrabruje.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. WHAT IS FREEMASONRY?
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Frequently asked questions, UGLE
  3. Brethren, please be upstanding
  4. WORDS, GRIPS AND TOKENS, Symbolical Masonry, prema H.L. Haywood, [1923]
  5. Past Master
  6. MAÇON CÉLÈBRE : LE MAÎTRE INSTALLÉ
  7. Introduction into Freemasonry
  8. For Freemasons, for families, for everyone, UGLE
  9. LES OFFICIERS DE LOGE
  10. Alain Bernheim, "My Approach to Masonic History"
  11. 11,0 11,1 Become a Freemason?
  12. Comment devenir franc-macon
  13. Swedish Rite FAQ
  14. Foire aux Questions, GODF
  15. Jack Buta, "The God Conspiracy, The Politics of Grand Lodge Foreign Relations"
  16. Who are Masons, and what do they do?
  17. Social Events and Activities
  18. Difficult Questions About Freemasonry
  19. John Hamill and Robert Gilbert, Freemasonry, Angus, 2004, Glossary, str. 247
  20. Hodapp, Christopher. Freemasons for Dummies. Indianapolis: Wiley, 2005. str. 52.
  21. On Recognition, by Jim Bantolo
  22. Paul M. Bessel, The Doctrine of Exclusive Territorial Jurisdiction: What Does It Mean? What Has it Caused? Is It Useful?
  23. On Freemasonry / Regularity in Freemasonry and its Meaning
  24. Tony Pope, "Regularity and Recognition", from Freemasonry Universal, by Kent Henderson & Tony Pope, 1998, Pietre Stones website
  25. The Book of Constitutions, UGLE
  26. Robert L.D. Cooper, Cracking the Freemason's Code, Rider 2006, str. 229
  27. Michael Johnstone, The Freemasons, Arcturus, 2005, str. 95–98
  28. J S M Ward, "The Higher Degrees Handbook", Pietre Stones
  29. Masonstvo - monoteizam
  30. Katolička enciklopedija 1912., članak "Masonry (Freemasonry)"
  31. Novinska agencija "Zenith", "Regent Restates Vatican's Anti-Masonry Position", 02.03.2007.
  32. Bernard Law, "Letter of April 19, 1985 to U.S. Bishops Concerning Masonry", 19.4.1985., pristupljeno 06.09.2012.
  33. "PROGLAS GRČKE CRKVE PROTIV MASONERIJE 1933."
  34. "Occultic and Masonic Influence in Early Mormonism", Joel B. Groat za Institute For Religious Research, 1996.
  35. "Masonic Parallels", pristupljeno 6.9.2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Slobodno zidarstvo