Grimorij: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
sadržaj
Redak 3: Redak 3:
'''Grimorij''', također '''grimoar''', ([[francuski jezik|fr.]] ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].
'''Grimorij''', također '''grimoar''', ([[francuski jezik|fr.]] ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].


Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput [[talisman]]a, kako izvoditi magične čarolije, prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično.
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput [[talisman]]a, kako izvoditi magične čarolije, prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično. Za mnoge takve [[knjiga|knjige]] i rukopise vjerovalo se kako i same imaju magijska svojstva.


Većina grimorija su [[apokrifi|apokrifni spisi]] koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali [[autoritet]] i značaj.
Većina grimorija su [[apokrifi|apokrifni spisi]] koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali [[autoritet]] i značaj.


== Etimologija ==
== Etimologija ==

Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od [[franački jezik|starofrancuske]] riječi ''grammaire'' koja proizlazi od [[grčki jezik|grčkog]] "grammatikos" u značenju ''pisana riječ''. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i [[okultizam|okultnog]].
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od [[franački jezik|starofrancuske]] riječi ''grammaire'' koja proizlazi od [[grčki jezik|grčkog]] "grammatikos" u značenju ''pisana riječ''. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i [[okultizam|okultnog]].


Redak 14: Redak 15:
=== Stari vijek ===
=== Stari vijek ===


Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>Magija, str. 59.</ref>, te zapisi rituala i prizivanja iz [[sumer]]skog grada [[Uruk]]a, datirani u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.]]<ref>Grimoires, str. 8.</ref>
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>Magija, str. 59.</ref>, te zapisi rituala i prizivanja iz [[sumer]]skog grada [[Uruk]]a, datirani u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.]]<ref>Davies, Owen, str. 8.</ref>


⚫
Židovi su imali, također, razvijenu okultnu tradiciju. Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonova oporuka]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str. 15.</ref>
⚫
U vrijeme [[helenizam|helenizma]] utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče [[Grčka|grčko]]-[[egipat]]ski magijski [[papirus]]i pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.<ref>Grimoires, str. 9.-10.</ref>


⚫
U vrijeme [[helenizam|helenizma]] utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče [[Grčka|grčko]]-[[egipat]]ski magijski [[papirus]]i pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.<ref>Davies, Owen, str. 9.-10.</ref>
⚫
Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonov testament]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str. 15.</ref>

Priznavanje [[kršćanstvo|kršćanstva]] kao jedine službene [[religija|religije]] u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], potisnulo je stara vjerovanja koja su žigosana kao [[poganstvo|poganska]] i neprimjerena za kršćane.


=== Srednji vijek ===
=== Srednji vijek ===


Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija [[hermetizam|hermetička]] tradicija, zasnovana na [[antika|antičkim]] tradicijama i [[Židovski misticizam|židovskom misticizmu]].
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija [[hermetizam|hermetička]] tradicija, zasnovana na [[antika|antičkim]] tradicijama i [[Židovski misticizam|židovskom misticizmu]]. Širenje ezoterične misli na europski kontinent započelo je preko [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] pojavom [[Arapi|arapskih]] i židovskih magijskih tekstova.


Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
Redak 34: Redak 37:
=== Renesansa i barok ===
=== Renesansa i barok ===


Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom [[Istanbul|Carigrada]], nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su:
Prodorom [[novoplatonizam|novoplatonističke]] [[ezoterija|ezoterije]] s Istoka, padom [[Istanbul|Carigrada]] [[1453]]., nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. U razdoblju djelovanja [[inkvizicija|inkvizicije]] i lova na [[vještice]], mnogi su grimoriji završili na "[[Index Librorum Prohibitorum|Indeksu zabranjenih knjiga]]" (''Index Librorum Prohibitorum'').

Najvažniji magijski tekstovi razdoblja [[renesansa|renesanse]] i [[barok]]a su:
* ''[[Ključ kralja Salomona]]'', [[15. stoljeće]]
* ''[[Ključ kralja Salomona]]'', [[15. stoljeće]]
* ''De occulta philosophia libri tres'', [[1533]].
* ''De occulta philosophia libri tres'', [[1533]].
Redak 41: Redak 46:
* ''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]]'', [[17. stoljeće]]
* ''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]]'', [[17. stoljeće]]


Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] pojavljuju se prvi [[tiskarstvo|tiskani]] grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu ljudi.<ref>Havens, Nigel, str. 38.</ref>
Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] pojavljuju se prvi [[tiskarstvo|tiskani]] grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu obrazovanih ljudi.<ref>Havens, Nigel, str. 38.</ref>


=== 18. i 19. stoljeće ===
=== 18. i 19. stoljeće ===
Redak 47: Redak 52:
Unatoč pojavi [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], razvoju [[znanost]]i i [[racionalizam|racionalizma]], vjerovanja u magiju i [[vještice|vještičarstvo]] preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
Unatoč pojavi [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], razvoju [[znanost]]i i [[racionalizam|racionalizma]], vjerovanja u magiju i [[vještice|vještičarstvo]] preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
* ''[[Petit Albert]]'', [[18. stoljeće]]
* ''[[Petit Albert]]'', [[18. stoljeće]]
* ''Black Pullet'', 18. stoljeće
* ''Crno pile'', 18. stoljeće
* ''[[Grimorium Verum]]'', navodno tiskana [[1517]]., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
* ''[[Grimorium Verum]]'', navodno tiskana [[1517]]., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
* ''[[Enchiridion pape Lava III.|Enchiridion Leonis Papae]]'', [[1749]].
* ''[[Enchiridion pape Lava III.|Enchiridion Leonis Papae]]'', [[1749]].
Redak 54: Redak 59:
* ''[[Magus]]'', autora [[Francis Barrett|Francisa Baretta]] iz [[1801]].
* ''[[Magus]]'', autora [[Francis Barrett|Francisa Baretta]] iz [[1801]].
* ''[[Grand Grimoire]]'', navodno izdan [[1522]]., ali vjerojatno nije nastao prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
* ''[[Grand Grimoire]]'', navodno izdan [[1522]]., ali vjerojatno nije nastao prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
* ''Knjiga svetog Ciprijana'', pretendira na [[1510]]. kao godinu tiskanja, ali prvi spomen je tek iz [[1802]].<ref>Davies, Owen, str. 114.</ref>
* ''[[Knjiga svetog Ciprijana]]'', pretendira na [[1510]]. kao godinu tiskanja, ali prvi spomen je tek iz [[1802]].<ref>Davies, Owen, str. 114.</ref>


=== 20. stoljeće ===
=== 20. stoljeće ===
Redak 64: Redak 69:
* ''[[Necronomicon]]'', grimorij iz novela [[Howard Phillips Lovecraft|H. P. Lovecrafta]]
* ''[[Necronomicon]]'', grimorij iz novela [[Howard Phillips Lovecraft|H. P. Lovecrafta]]
* ''Simonov necronomicon'', nastao po uzoru na onaj literarni
* ''Simonov necronomicon'', nastao po uzoru na onaj literarni
* ''Knjiga sjenki'', [[wicca]]nski grimorij autora [[Greald Gardner|Geralda Gardnera]]


==Bilješke==
==Bilješke==
Redak 74: Redak 80:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sacred-texts.com/grim/ Internet Sacred Text Archives: Grimoires] {{en icon}}
* [http://www.sacred-texts.com/grim/ Internet Sacred Text Archives: Grimoires] {{en icon}}
*[http://asiya.org/index.php?topic=MagicalAthenaeum Magical Athenaeum] - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu {{en icon}}
* [http://asiya.org/index.php?topic=MagicalAthenaeum Magical Athenaeum] - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu {{en icon}}


{{mrva-ezo}}
{{mrva-ezo}}

Inačica od 20. lipnja 2011. u 02:01

Grimorij pape Honorija
Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, New York, 1880.

Grimorij, također grimoar, (fr. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije. Ovakvi priručnici poznati su širom Europe još od srednjeg vijeka.

Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput talismana, kako izvoditi magične čarolije, prizivati anđele i demone, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično. Za mnoge takve knjige i rukopise vjerovalo se kako i same imaju magijska svojstva.

Većina grimorija su apokrifni spisi koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali autoritet i značaj.

Etimologija

Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od starofrancuske riječi grammaire koja proizlazi od grčkog "grammatikos" u značenju pisana riječ. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i okultnog.

Povijest

Stari vijek

Najstariji magijski tekstovi pronađeni su arheološkim iskapanjima u Egiptu i na glinenim pločicama iz Asurbanipalove knjižnice iz 7. stoljeća pr. Kr.[1], te zapisi rituala i prizivanja iz sumerskog grada Uruka, datirani u 5. i 4. stoljeće pr. Kr.[2]

Židovi su imali, također, razvijenu okultnu tradiciju. Prema biblijskoj tradiciji, autorstvo nad okultnim tekstovima pripisivano je još od antike židovskim patrijarsima i prorocima poput Henoka (Knjiga Henokova), Mojsija ( Knjige Mojsijeve) i Salomona (Clavicula Salomonis, Salomonova oporuka iz 1.-3. stoljeća i dr.).[3]

U vrijeme helenizma utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče grčko-egipatski magijski papirusi pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.[4]

Priznavanje kršćanstva kao jedine službene religije u Rimskom Carstvu, potisnulo je stara vjerovanja koja su žigosana kao poganska i neprimjerena za kršćane.

Srednji vijek

Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija hermetička tradicija, zasnovana na antičkim tradicijama i židovskom misticizmu. Širenje ezoterične misli na europski kontinent započelo je preko Iberijskog poluotoka pojavom arapskih i židovskih magijskih tekstova.

Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:

Renesansa i barok

Prodorom novoplatonističke ezoterije s Istoka, padom Carigrada 1453., nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. U razdoblju djelovanja inkvizicije i lova na vještice, mnogi su grimoriji završili na "Indeksu zabranjenih knjiga" (Index Librorum Prohibitorum).

Najvažniji magijski tekstovi razdoblja renesanse i baroka su:

Početkom 17. stoljeća pojavljuju se prvi tiskani grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu obrazovanih ljudi.[5]

18. i 19. stoljeće

Unatoč pojavi prosvjetiteljstva, razvoju znanosti i racionalizma, vjerovanja u magiju i vještičarstvo preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:

20. stoljeće

U 20. stoljeću je, također zabilježena pojava određenih magijskih priručnika, ali i prva navala brojnih modernih grimorija.

Neki od važnijih knjiga iz ovog razdoblja su:

Bilješke

  1. ↑ Magija, str. 59.
  2. ↑ Davies, Owen, str. 8.
  3. ↑ Grimoires, str. 15.
  4. ↑ Davies, Owen, str. 9.-10.
  5. ↑ Havens, Nigel, str. 38.
  6. ↑ Davies, Owen, str. 114.

Literatura

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Grimorij koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grimorij&oldid=2962300"