Benzen: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 95.178.166.187, vraćeno na zadnju inačicu suradnika WikitanvirBot
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; "
[[Datoteka:Benzene structure.png|okvir|desno|Struktura benzena]]
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Benzen''' </big>
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#eeeeee" |[[Datoteka:Benzene structure.png|Struktura benzena]]
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Oznake'''
|-
| [[CAS registarski broj|CAS broj]]
| 71-43-2
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Svojstva'''
|-
| Sistemsko ime
| Benzen
|-
| Druga imena
| Benzol, cikloheks-1,3,5-trien
|-
| Kemijska formula
| C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>
|-
| [[Molarna masa]]
| 78.11 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]]
|-
| Izgled
| Bistra, bezbojna tekućina
|-
| [[Gustoća]] i [[faza]]
| 0.8765[[gram po litri|g/L]], tekućina
|-
| [[Topljivost]] u [[voda|vodi]]
| 1.8 g/L (15 °C)
|-
| [[Talište]]
| 5.5 °C(278,7[[kelvin|K]])
|-
| [[Vrelište]]
| 80.1 °C(353,3 K)
|-
| [[Viskoznost]]
| 0.652 cP (pri 20 °C)
|-
| Dipolni moment
| 0 D
|-
| Temperatura paljenja
| -11 °C
|-
| Glavne opasnosti
| [[Slika:Nfpa h2.png]][[Slika:Nfpa f3.png]][[Slika:Nfpa r0.png]]
|-
|}


'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>.<ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak 1, str. 418</ref>
'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>.<ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak 1, str. 418</ref>



Inačica od 21. srpnja 2011. u 16:54

Benzen
Struktura benzena
Oznake
CAS broj 71-43-2
Svojstva
Sistemsko ime Benzen
Druga imena Benzol, cikloheks-1,3,5-trien
Kemijska formula C6H6
Molarna masa 78.11 g/mol
Izgled Bistra, bezbojna tekućina
Gustoća i faza 0.8765g/L, tekućina
Topljivost u vodi 1.8 g/L (15 °C)
Talište 5.5 °C(278,7K)
Vrelište 80.1 °C(353,3 K)
Viskoznost 0.652 cP (pri 20 °C)
Dipolni moment 0 D
Temperatura paljenja -11 °C
Glavne opasnosti


Benzen je najjednostavniji aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C6H6.[1]

Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.

Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.

Dobivanje

Svojstva

Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa, ali se otapa u organskim otapalima

Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.

Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.

Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.

2C6H6 + 15O2 → 12CO2 + 6H2O

Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.

Supstitucija:

C6H6 + Br2 → C6H5Br + HBr

Adicija:

C6H6 + 3Cl2 → C6H6Cl6

Upotreba

Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje , insekticida. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jako je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. toluen.

Izvori

  1. Tehnička enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb, svezak 1, str. 418


Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA