Benzen: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 95.178.166.187, vraćeno na zadnju inačicu suradnika WikitanvirBot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; " |
|||
⚫ | |||
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Benzen''' </big> |
|||
|- |
|||
⚫ | |||
|- |
|||
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Oznake''' |
|||
|- |
|||
| [[CAS registarski broj|CAS broj]] |
|||
| 71-43-2 |
|||
|- |
|||
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Svojstva''' |
|||
|- |
|||
| Sistemsko ime |
|||
| Benzen |
|||
|- |
|||
| Druga imena |
|||
| Benzol, cikloheks-1,3,5-trien |
|||
|- |
|||
| Kemijska formula |
|||
| C<sub>6</sub>H<sub>6</sub> |
|||
|- |
|||
| [[Molarna masa]] |
|||
| 78.11 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]] |
|||
|- |
|||
| Izgled |
|||
| Bistra, bezbojna tekućina |
|||
|- |
|||
| [[Gustoća]] i [[faza]] |
|||
| 0.8765[[gram po litri|g/L]], tekućina |
|||
|- |
|||
| [[Topljivost]] u [[voda|vodi]] |
|||
| 1.8 g/L (15 °C) |
|||
|- |
|||
| [[Talište]] |
|||
| 5.5 °C(278,7[[kelvin|K]]) |
|||
|- |
|||
| [[Vrelište]] |
|||
| 80.1 °C(353,3 K) |
|||
|- |
|||
| [[Viskoznost]] |
|||
| 0.652 cP (pri 20 °C) |
|||
|- |
|||
| Dipolni moment |
|||
| 0 D |
|||
|- |
|||
| Temperatura paljenja |
|||
| -11 °C |
|||
|- |
|||
| Glavne opasnosti |
|||
| [[Slika:Nfpa h2.png]][[Slika:Nfpa f3.png]][[Slika:Nfpa r0.png]] |
|||
|- |
|||
|} |
|||
'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>.<ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak 1, str. 418</ref> |
'''Benzen''' je najjednostavniji [[aromatski ugljikovodik]]. Empirijska formula mu je [[ugljik|C]]<sub>6</sub>[[vodik|H]]<sub>6</sub>.<ref>Tehnička enciklopedija [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], Zagreb, svezak 1, str. 418</ref> |
||
Inačica od 21. srpnja 2011. u 16:54
Benzen | |
Oznake | |
CAS broj | 71-43-2 |
Svojstva | |
Sistemsko ime | Benzen |
Druga imena | Benzol, cikloheks-1,3,5-trien |
Kemijska formula | C6H6 |
Molarna masa | 78.11 g/mol |
Izgled | Bistra, bezbojna tekućina |
Gustoća i faza | 0.8765g/L, tekućina |
Topljivost u vodi | 1.8 g/L (15 °C) |
Talište | 5.5 °C(278,7K) |
Vrelište | 80.1 °C(353,3 K) |
Viskoznost | 0.652 cP (pri 20 °C) |
Dipolni moment | 0 D |
Temperatura paljenja | -11 °C |
Glavne opasnosti |
Benzen je najjednostavniji aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C6H6.[1]
Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.
Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.
Dobivanje
- Frakcijskom destilacijom katrana kamenog ugljena
- Sintezom tri molekule etina (C2H2)
Svojstva
Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa, ali se otapa u organskim otapalima
Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.
Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.
Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.
- 2C6H6 + 15O2 → 12CO2 + 6H2O
Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.
Supstitucija:
- C6H6 + Br2 → C6H5Br + HBr
Adicija:
- C6H6 + 3Cl2 → C6H6Cl6
Upotreba
Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje , insekticida. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jako je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. toluen.
Izvori
- ↑ Tehnička enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb, svezak 1, str. 418
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA
Predložak:Link FA