Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru

Datoteka:Mostar katedrala.JPG

Mostarska katedrala

Katedrala Marije Majke Crkve je stolna ili katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa te je u tome svojstvu glavna crkva odnosno crkva matica Mostarsko-duvanjske biskupije i istodobno je jedna od danas četri postojeće katoličke stolnice ili katedrale u Bosni i Hercegovini, sve četiri rimskoga obreda ili, pučki rečeno, rimokatoličke.

Podignuta na čast Božju, mostarska je stolnica ili katedrala posvećena Mariji Majki Crkve.

Povijest

Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa Anđela Kraljevića, franjevca, u Mostaru je 1867. podignuta katedrala, (templum cathedrale), i posvećena apostolskim prvacima svetomu Petru i Pavlu. Ta je katedrala 1890. pripojena mostarskomu franjevačkom samostanu i ujedno proglašena župnom crkvom. Kasnije su biskupi Paškal Buconjić i Alojzije Mišić, obojica franjevci, pripremali teren i materijal za gradnju nove stolnice ili katedrale na Rondou, danas Trg hrvatskih velikana. Međutim, jugoslavenske su komunističke vlasti 1948. oduzele Crkvi i zemljište i građu te su podigle Dom kulture, danas Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače.

Vrativši se iz uzništva, hrabri i napaćeni biskup Petar Čule i njegovi svećenici nisu se odrekli gradnje crkve, koju svaki biskup i svaka biskupija moraju imati, to jest crkve matice, što je po svojoj naravi svaka stolnice ili katedrale. Zbog toga unatoč ne malim političkim teškoćama i raznim ograničenjima, izrazitima za jugoslavensko doba, ipak uspijevaju podignuti novu crkvu, te je kako tako građevinski okončati 1980. i osposobti za sveto bogoslužje. Ostvaruje se tako san hercegovačkih katolika duži od jednoga stoljeća, čime je »grad na Neretvi« napokon dobio biskupsku crkvu. Nju je one iste godine na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, to jest 14. rujna 1980., biskup Petar Čule svečano posvetio i predao svojemu nasljedniku na biskupskoj stolici mostarsko-duvanjskih biskupa, mons. Pavlu Žaniću, kleru i vjernome Božjem puku. U toj prigodi sam biskup Petar Čule, koji je istodobno u znak posebnoga papina poštovanja toga dana promaknut za nadbiskupa, biskupu koadjutoru Pavlu Žaniću predao je i Mostarsko-duvanjsku biskupiju kao i upravu Trebinjsko-mrkanskom biskupijom.

Novopodignuta mostarsku stolnicu ili katedralu teško je stradala u granatiranjima grada za vrijeme Domovinskoga rata devedesetih godina prošloga stoljeća, te joj je bila prijeko potrebna temeljita obnova. U okviru te obnove sagrađen je i zvonik u čijemu se tornju sada nalazi šest zvona. Postavljene su i klasične orgulje, što je i vjerski i kulturni doprinos razvoju grada Mostara i glazbenoga života uopće.

Osobitosti

U kripti se nalazi kapela. U samoj su kapeli i grobovi nadbiskupa Petra Čule i biskupa Marka Perića. (Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!)

Katedralna župa

Uz stolnicu ili katedralu vezana je i jedna od mostarskih gradskih župa, Župa Marije Majke Crkve, kojoj istodobno služi kao župna crkva. (Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!)

Posebna slavlja

Osim redovitih katoličkih svetkovina i blagdana u mostarskoj se stolnici ili katedrali posebnom svečanosću slave još svetkovina posvete same stolnice ili katedrale, koja je istodobno blagdan za cijelu Mostarsko-duvanjsku biskupiju i pada na 14. rujna, zatim svetkovina Marije Majke Crkve, nebeske zaštitnice, koja se slavi na duhovski ponedjeljak, te svetkovina svetoga Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupijeMostarsko-duvanjske biskupije, koja kao i općenito pada na 19. ožujka. (Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!)

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je sa službene stranice Mostarsko-duvanjske biskupije. Vidi dopusnicu.