Nikola VI. Zrinski: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Boraveći pretežno na svom posjedu u [[Čakovec|Čakovcu]], Nikola je živio u vrijeme kad su [[Turci]]-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje [[Hrvatska|Hrvatske]], kao i susjedne [[Ugarska|Ugarske]]. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali [[Dunav|Dunava]], odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine [[1608]]. |
Boraveći pretežno na svom posjedu u [[Čakovec|Čakovcu]], Nikola je živio u vrijeme kad su [[Turci]]-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje [[Hrvatska|Hrvatske]], kao i susjedne [[Ugarska|Ugarske]]. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali [[Dunav|Dunava]], odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine [[1608]]. |
||
[[File:Hrvatski skolski muzej zemljovid 3 300109.jpg|thumb|desno|300px|Hrvatsko Kraljevstvo (blijedosmeđe), Dubrovačka Republika (žuto), posjedi Mletačke Republike na hrvatskoj obali (narančasto) te Bosanski pašaluk u Osmanskom Carstvu (zeleno) 1606. godine, kada je Nikola VI. Zrinski, nakon smrti oca 1603. i strica Nikole V. Zrinskog 1605. godine, postao glava svoje obitelji.]] |
|||
Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s [[Osmansko Carstvo|Turcima]] već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su [[Međimurje]] na sjeveru, zatim [[Vrbovec]], [[Rakovec]], [[Lonjica]] i [[Božjakovina]] u [[Prigorje|Prigorju]], [[Medvedgrad]], [[Šestine]], [[Lukavec]] i [[Brezovica]] u okolici [[Zagreb]]a, [[Ozalj]], [[Ribnik]], [[Stari grad Dubovac|Dubovac]] i još neka imanja na području [[Karlovac|Karlovca]], [[Brod na Kupi]], [[Čabar]], [[Gerovo]] i niz manjih posjeda u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], te [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Grobnik]], [[Hreljin]], [[Grižane]], [[Kraljevica]] i drugi posjedi na [[Jadran|jadranskoj]] obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile. |
Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je njegove znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s [[Osmansko Carstvo|Turcima]] već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su [[Međimurje]] na sjeveru, zatim [[Vrbovec]], [[Rakovec]], [[Lonjica]] i [[Božjakovina]] u [[Prigorje|Prigorju]], [[Medvedgrad]], [[Šestine]], [[Lukavec]] i [[Brezovica]] u okolici [[Zagreb]]a, [[Ozalj]], [[Ribnik]], [[Stari grad Dubovac|Dubovac]] i još neka imanja na području [[Karlovac|Karlovca]], [[Brod na Kupi]], [[Čabar]], [[Gerovo]] i niz manjih posjeda u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], te [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Grobnik]], [[Hreljin]], [[Grižane]], [[Kraljevica]] i drugi posjedi na [[Jadran|jadranskoj]] obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile. |
||
U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola [[1625]]. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]], a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem [[1626]]. godine njegovi, tada malodobni, nećaci [[Nikola Zrinski|Nikola VII.]] i [[Petar Zrinski|Petar]], kasniji znameniti hrvatski banovi. |
U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola [[1625]]. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]], a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem [[1626]]. godine njegovi, tada malodobni, nećaci [[Nikola Zrinski|Nikola VII.]] i [[Petar Zrinski|Petar]], kasniji znameniti hrvatski banovi. |
||
Inačica od 8. listopada 2011. u 16:52
Nikola VI. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi VI. Miklós), (Čakovec, oko 1570. – Čakovec, 24. ožujka 1625.), hrvatski velikaš iz obitelji Zrinski.
Život
Nikola VI. Zrinski bio je sin Jurja IV. Zrinskog, glavnog kraljevskog rizničara, a unuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka. Njegov mlađi brat Juraj V. bio je hrvatski ban.
Boraveći pretežno na svom posjedu u Čakovcu, Nikola je živio u vrijeme kad su Turci-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje Hrvatske, kao i susjedne Ugarske. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali Dunava, odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine 1608.
Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je njegove znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s Turcima već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su Međimurje na sjeveru, zatim Vrbovec, Rakovec, Lonjica i Božjakovina u Prigorju, Medvedgrad, Šestine, Lukavec i Brezovica u okolici Zagreba, Ozalj, Ribnik, Dubovac i još neka imanja na području Karlovca, Brod na Kupi, Čabar, Gerovo i niz manjih posjeda u Gorskom kotaru, te Bakar, Grobnik, Hreljin, Grižane, Kraljevica i drugi posjedi na jadranskoj obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile.
U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola 1625. godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat Juraj V., a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem 1626. godine njegovi, tada malodobni, nećaci Nikola VII. i Petar, kasniji znameniti hrvatski banovi.