Rakovec

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rakovec. Za druga značenja, pogledajte Rakovec (razdvojba).
Rakovec
Rakovec (grb).gif
Rakovec na karti Hrvatska
Rakovec
Rakovec
Rakovec na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°56′N 16°19′E / 45.93°N 16.32°E / 45.93; 16.32
Županija Zagrebačka
Naselja u sastavu općine 12 naselja, vidi Općinska naselja
Površina 35.1 km2
Stanovništvo (2001.) 1.350
Crkva Sv. Jurja

Rakovec je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Rakovec nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke županije. Kao sastavni dio županije, općina Rakovec ulazi u područje šireg zagrebačkog prostora. Područje općine na zapadu i sjeveru graniči s gradom Sv. Ivan Zelina, na sjeveroistočnom dijelu s općinom Preseka, dok se na jugu i jugoistoku pruža granica s gradom Vrbovcem.

Prometna situacija općine Rakovec, zahvaljujući blizini autoceste Zagreb - Varaždin danas omogućuje znatno kvalitetniju povezanost sa središtem županije.

Autoputom Zagreb - Varaždin do Rakovca se dolazi silaskom na izlaz Sv.Ivan Zelina - Marija Bistrica, a zatim pravcem Brezovec - Marinovec - Kreča Ves. Iz Pravca Vrbovca i Zeline dolazi se županijskom cestom 3016.

Udaljenosti Rakovca od susjednih gradova:

  • Zagreb ..........35 km,
  • Sv. Ivan Zelina... 8 km,
  • Vrbovec..........10 km,
  • Dugo selo........17 km,
  • Bjelovar.........50 km.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Baničevec, Brezani, Dropčevec, Dvorišće, Goli Vrh, Hruškovec, Hudovo, Kolenica, Lipnica, Mlaka, Rakovec, Valetić

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na području općine Rakovec prema popisu stanovnika iz 2001. godine u 12 naselja živi 1353 stanovnika, koji čine 398 kućanstava. Udio stanovništva općine Rakovec u ukupnom stanovništvu Zagrebačke županije čini 0,44%. Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom, a sukladno tome je i udio kućanstava s poljoprivrednim gospodarstvom vrlo visok. Od ukupno 398 kućanstava njih 360 posjeduje poljoprivredno gopodarstvo. Općina Rakovec prva je općina u Hrvatskoj koja je uvela i jednokratnu novčanu pomoć u visini 1.000 kuna za svako novorođeno dijete. Njen primjer slijedile su i mnoge druge lokalne samoouprave u državi.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Rakovec osnovana je 1993. godine, odlukom Sabora Republike Hrvatske.

  • Općinska načelnica: Brankica Benc, dipl.oec.
  • Zamjenik općinske načelnice: Martina Šantak
  • Predsjednik općinskog vijeća: Ivan Zadravec
  • Zamjenik predsjednika općinskog vijeća: Franjo Krljan
  • Administrator: Petra Fuglec

Povijest[uredi VE | uredi]

Prošlost znamenite gospoštije Rakovec utvrđene ispravama seže čak u 12. stoljeće. Godine 1204. kralj Emerik daje posjed Rakovec banu Martinu.

1244. godine u Rakovcu stoluje župan Vogenislav, pradjed rakovečkih plemića Pučića koji su držali posjed više od 2 stoljeća. Za turskih provala Pučići se nisu mogli održati kao samostalna vlastela pa su 1440. ustupili posjed Ulriku Celjskom. On je 1454. i sam stolovao u Rakovcu. Nakon njegove smrti posjed preuzima njegova žena Katarina. Ona je ostala upamćena kao brižna gopodarica. 1460. imanje ustupa vojvodi Janu Vitovcu od Grebena, a kasnije posjed kupuje Ivan Korvin. 1531. Rakovec preuzima Nikola Zrinski Sigetski i Zrinski su u posjedu Rakovca sljedećih 160 godina. Kada je otkrivena urota zrinsko-frankopanska, polovina Rakovca prodana je zagrebačkom Kaptolu za podmirenje duga Petra Zrinskog, a drugu polovinu uživala je udova Nikole, Sofija sa sinom Adamom, koji je poginuo u bitci kod Slankamena 1691. godine. Tada Rakovec preuzima Baltazar Patačić, čija obitelj izumire groficom Eleonorom 1834. godine. Od tada Rakovec zakupi kraljevski fisk.

U slavnoj prošlosti Rakovčani se s ponosom prisjećaju 15. svibnja 1562. godine kada je ban Erdodi odredio da Rakovec dobiva posadu od 10 vojnika, a Hrvatski Sabor donio je uredbu kojom se za potrebe kraljevske vojske sve namirnice imaju nabavljati u Rakovcu. Za turskih provala Rakovec nikada nije bio osvojen.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Rakovec je poljoprivredni kraj, a kao najznačajniji prirodni resursi su kvalitetno poljoprivredno zemljište i šumske površine. Razvijeno je i obrtništvo, posebice prerada metala, čiji se proizvodi izvoze i na europsko tržište. U poljoprivredi vrlo je razvijeno stočarstvo i ratarstvo, a u posljednje vrijeme i cvjećarstvo.

Općina Rakovec potiče obrtnike i poduzetnike u nihovom razvoju, te su općinski porezi, komunalne naknade i doprinosi svedeni na simbolične iznose.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Zaštićeni spomenici kulture: Rimokatolička župna crkva Sv.Jurja u Rakovcu, Parohijska crkva Sv.Nikole u Lipnici, Župni dvor u Rakovcu, Zgrada osnovne škole u Rakovcu, Kip Presvetog trojstva, nadgrobni spomenik pok. župnika Lavoslava Matašića na mjesnom groblju Rakovec, Gradište, položaj starog grada u Rakovcu, Zaglavni kamen sa starog grada Rakovca.

Ostale znamenitosti: Šambar- vinorodni brijeg s mnoštvom starih drvenih klijeti, Goljak- vinorodni brijeg i vidikovac

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Područna škola Rakovec od 1. do 8. razreda

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub Rakovec, osnovan 1974. godine

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rakovec

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]