Tatari: razlika između inačica
m r2.6.3) (robot Dodaje: ky:Татарлар Mijenja: tt:Татарлар |
m r2.7.2) (robot Dodaje: xmf:თათარეფი |
||
Redak 132: | Redak 132: | ||
[[vi:Tatar]] |
[[vi:Tatar]] |
||
[[wa:Tatårs (peupe)]] |
[[wa:Tatårs (peupe)]] |
||
[[xmf:თათარეფი]] |
|||
[[yo:Tatars]] |
[[yo:Tatars]] |
||
[[zh:鞑靼人]] |
[[zh:鞑靼人]] |
Inačica od 12. prosinca 2011. u 08:15
Tatari Tatarlar / Татарлар |
---|
Područja glavnog rasprostiranja Tatara (zeleno) |
Ukupno pripadnika |
blizu 7 milijuna [1]; [2] |
Značajna područja naseljavanja |
Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunjska, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina |
Jezik |
Tatarski jezik, Ruski jezik |
Vjera |
Sunitski muslimani, Pravoslavni kršćani, Ateisti |
Povezane etničke grupe |
Turkijski narodi |
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu ( oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselija u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.
Naziv i povijest
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Bugara (Protobugari) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.
Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).
Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Obra do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. stoljeća, kada ih potiskuju Rusi.
U II. svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.
Izvori
- Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6