Tatari: razlika između inačica
m r2.7.2) (robot Dodaje: xmf:თათარეფი |
m Slika Tatars_in_Kazan_1885.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Rosenzweig |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
[[Datoteka:Taniec tatarski.jpg|mini|lijevo|200px|<center>'''Tatarski ples''' – Krimski Tatar (lijevo) u bitci s vojnikom [[Poljsko-Litvanski savez|Poljsko-Litvanskog saveza]] (desno).<center>]] |
[[Datoteka:Taniec tatarski.jpg|mini|lijevo|200px|<center>'''Tatarski ples''' – Krimski Tatar (lijevo) u bitci s vojnikom [[Poljsko-Litvanski savez|Poljsko-Litvanskog saveza]] (desno).<center>]] |
||
[[Datoteka:Tatars in Kazan 1885.jpg|300px|mini|desno|<center>Kazanjski Tatari [[1885.]]<center>]] |
|||
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje [[Gobi]] u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom [[Bugari|Bugara]] ([[Protobugari]]) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom. |
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje [[Gobi]] u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom [[Bugari|Bugara]] ([[Protobugari]]) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom. |
||
Inačica od 31. prosinca 2011. u 22:13
| Tatari Tatarlar / Татарлар |
|---|
 |
| Područja glavnog rasprostiranja Tatara (zeleno) |
| Ukupno pripadnika |
| blizu 7 milijuna [1]; [2] |
| Značajna područja naseljavanja |
| Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunjska, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina |
| Jezik |
| Tatarski jezik, Ruski jezik |
| Vjera |
| Sunitski muslimani, Pravoslavni kršćani, Ateisti |
| Povezane etničke grupe |
| Turkijski narodi |
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu ( oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselija u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.
Naziv i povijest
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Bugara (Protobugari) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.
Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).
Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Obra do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. stoljeća, kada ih potiskuju Rusi.
U II. svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.
Izvori
- Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6
