Hrvatski olimpijski odbor: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 50: | Redak 50: | ||
Olimpijski pokret u Hrvatskoj je još [[1894]]. počeo promicati dr. [[Franjo Bučar]], no ideja o prijemu u međunarodnu olimpijsku obitelj mogla se ostvariti tek uspostavom samostalne Republike Hrvatske. Izražavajući stoljetnu želju hrvatskih športaša i športskih djelatnika da Hrvatska bude priznatim članom Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici Hrvatskog olimpijskog |
Olimpijski pokret u Hrvatskoj je još [[1894]]. počeo promicati dr. [[Franjo Bučar]], no ideja o prijemu u međunarodnu olimpijsku obitelj mogla se ostvariti tek uspostavom samostalne Republike Hrvatske. Izražavajući stoljetnu želju hrvatskih športaša i športskih djelatnika da Hrvatska bude priznatim članom Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici Hrvatskog olimpijskog |
||
odbora, održanoj [[10. rujna]] [[1991]]. godine u Zagrebu je utemeljen Hrvatski olimpijski odbor i usvojena su Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatski olimpijski odbor osnovali su nacionalni športski savezi 29 olimpijskih športova i tri udruženja. |
odbora, održanoj [[10. rujna]] [[1991]]. godine u Zagrebu je utemeljen Hrvatski olimpijski odbor i usvojena su Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatski olimpijski odbor osnovali su nacionalni športski savezi 29 olimpijskih športova i tri udruženja. |
||
Odluka o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora donesena je 17. siječnja 1992. godine u [[Lausanne]]i od strane predsjednika i četiri potpredsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, a u skladu s ovlastima koje im je povjerio Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora, na sastanku 4., 5. i 6. prosinca [[1991]]. godine u |
Odluka o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora donesena je 17. siječnja 1992. godine u [[Lausanne]]i od strane predsjednika i četiri potpredsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, a u skladu s ovlastima koje im je povjerio Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora, na sastanku 4., 5. i 6. prosinca [[1991]]. godine u Lausanni. Navedenom odlukom Međunarodni olimpijski odbor pozvao je Hrvatski olimpijski odbor da sudjeluje na [[XVI. Zimske olimpijske igre - Albertville 1992.|16. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu]] i na [[XXV. Olimpijske igre - Barcelona 1992.|Igrama 25. olimpijade u Barceloni]]. Potpuno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora uslijedilo je na 101. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu, [[24. rujna]] [[1993]]. godine. |
||
Prvi predsjednik HOO-a bio je [[Antun Vrdoljak]], a drugi nekadašnji vaterpolist [[Zdravko Hebel]], a treći i današnji predsjednik je [[Zlatko Mateša]]. |
Prvi predsjednik HOO-a bio je [[Antun Vrdoljak]], a drugi nekadašnji vaterpolist [[Zdravko Hebel]], a treći i današnji predsjednik je [[Zlatko Mateša]]. |
Inačica od 28. kolovoza 2012. u 20:14
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) najviše je nevladino nacionalno športsko tijelo, u koje se udružuju nacionalni športski savezi, zajednice športskih saveza i udruga u županijama i Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj. HOO je priznati član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO).
Povijest
Olimpijski pokret u Hrvatskoj je još 1894. počeo promicati dr. Franjo Bučar, no ideja o prijemu u međunarodnu olimpijsku obitelj mogla se ostvariti tek uspostavom samostalne Republike Hrvatske. Izražavajući stoljetnu želju hrvatskih športaša i športskih djelatnika da Hrvatska bude priznatim članom Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici Hrvatskog olimpijskog odbora, održanoj 10. rujna 1991. godine u Zagrebu je utemeljen Hrvatski olimpijski odbor i usvojena su Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatski olimpijski odbor osnovali su nacionalni športski savezi 29 olimpijskih športova i tri udruženja. Odluka o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora donesena je 17. siječnja 1992. godine u Lausannei od strane predsjednika i četiri potpredsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, a u skladu s ovlastima koje im je povjerio Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora, na sastanku 4., 5. i 6. prosinca 1991. godine u Lausanni. Navedenom odlukom Međunarodni olimpijski odbor pozvao je Hrvatski olimpijski odbor da sudjeluje na 16. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i na Igrama 25. olimpijade u Barceloni. Potpuno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora uslijedilo je na 101. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu, 24. rujna 1993. godine.
Prvi predsjednik HOO-a bio je Antun Vrdoljak, a drugi nekadašnji vaterpolist Zdravko Hebel, a treći i današnji predsjednik je Zlatko Mateša.
Nagrade i priznanja
HOO svake godine na svečanosti Velikog dana hrvatskog športa, koji se svake godine održava 17. siječnja u čast godišnjice primitka HOO u Međunarodni olimpijski odbor dodjeljuju se slijedeće nagrade:
- Nagrada HOO-a Matija Ljubek
- Trofej MOO-a
- Nagrada Dražen Petrović
- Izbor najuspješnijih sportaša HOO-a
- Posebna priznanja HOO-a
Vidi još
Članovi Hrvatskog olimpijskog odbora
1. Nacionalni savezi
2. Županijske sportske zajednice
3. Hrvatski klub olimpijaca
4. Ostale udruge i ustanove
|
|