Goranci (Mostar, BiH): razlika između inačica

Koordinate: 43°25′N 17°44′E / 43.42°N 17.74°E / 43.42; 17.74
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 84.132.116.54 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković
Redak 21: Redak 21:
==Podrijetlo imena==
==Podrijetlo imena==


Ime Goranci je eventualno nastalo od riječi ''gorjeti'' ili imenice ''gora''.
Ime Goranci je nastalo od riječi "gorjeti'' ili imenice ''gora''.


Susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime [[Raška Gora]]. Jedna pretpostavka je, da su se "Raštegorci" naselili u Goranačko polje, pa je po tome dobilo ime "Goranci".
Susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime [[Raška Gora]], pa je ime "Goranci" pretpostavka je kad su se "Raštegorci" naselili u Goranačko polje.

Postoji usmena predaja da je selo Goranci nosilo više imena (npr. Zlatni Do), o velikom požaru po kojemu je naselje dobilo današnje ime.

Dalje postoji usmena predaja da je području Goranaca sakriveno blago [[Troja|Troje]].


Postoji usmena predaja da je selo Goranci nosilo više imena (npr. Zlatni Do), o velikom požaru po kojemu je naselje dobilo današnje ime te da je području Goranaca sakriveno blago [[Troja|Troje]].
Samarevo je naziv sela prije Goranaca a dobilo ga je po svom prirodnom ambijentu (izgledu kao [[samar]]). Također preko Goranaca je vodio put ka [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]], i to preko Bogodola, Ladine, Bara i Blidinja, te bi u Gorancima konjanici znali prenoćili ili bi se pak nakratko odmoriti (skidajući tovare i samare).
Samarevo je naziv sela prije Goranaca a dobilo ga je po svom prirodnom ambijentu (izgledu kao [[samar]]). Također preko Goranaca je vodio put ka [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]], i to preko Bogodola, Ladine, Bara i Blidinja, te bi u Gorancima konjanici znali prenoćili ili bi se pak nakratko odmoriti (skidajući tovare i samare).



Inačica od 26. prosinca 2014. u 18:56

Goranci
Goranci na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Goranci
Goranci
Goranci na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Mostar
Zemljopisne koordinate 43°25′N 17°44′E / 43.42°N 17.74°E / 43.42; 17.74
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 509

Goranci su naseljeno mjesto u sastavu općine Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Podrijetlo imena

Ime Goranci je nastalo od riječi "gorjeti ili imenice gora.

Susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime Raška Gora, pa je ime "Goranci" pretpostavka je kad su se "Raštegorci" naselili u Goranačko polje.

Postoji usmena predaja da je selo Goranci nosilo više imena (npr. Zlatni Do), o velikom požaru po kojemu je naselje dobilo današnje ime te da je području Goranaca sakriveno blago Troje. Samarevo je naziv sela prije Goranaca a dobilo ga je po svom prirodnom ambijentu (izgledu kao samar). Također preko Goranaca je vodio put ka Duvanjskom polju, i to preko Bogodola, Ladine, Bara i Blidinja, te bi u Gorancima konjanici znali prenoćili ili bi se pak nakratko odmoriti (skidajući tovare i samare).

Zaseoci, kultura

Gradina, Podgradina, Goranačka gomila, Hamzevina, Raskršće, Miljevci, Modrave, Puzevina, Plandište, Vučjaci, Kulašin, Staro selo, Bašića Guvno, Sovići, Ćorići, Podčabulja, Potkosa, Dugolaza, Bačkaruša.

U Gorancima se nalazi župna crkva i dva katolička groblja (Pod Jelom i Rajičevo groblje). Goranci čine središnje mjesto župe u kojima se također nalazi župski ured. Današnji župnik je fra Ivan Ivanda. Župa Goranci osnovana je 1871. godine. Župu čine sljedeća sela: Goranci, Sovići, Bogodol i Raška Gora.

Susjedna mjesta

Bogodol, Bile, Crnač, Drežnica, Gradac, Knešpolje, Mostar, Planinica, Polog, Raška Gora, Široki Brijeg, Vrdi, Grabova Draga , Sovići...

Stanovništvo

Goranci
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 472 (92,73%) 656 (83,56%) 993 (91,18%)
Srbi 36 (7,07%) 58 (7,38%) 85 (7,80%)
Muslimani 0 0 6 (0,55%)
Jugoslaveni 0 6 (0,76%) 4 (0,36%)
ostali i nepoznato 1 (0,19%) 65 (8,28%) 1 (0,09%)
ukupno 509 785 1.089

Demografske značajke

Katolička župa UBDM:

  • 1962. : 2.314 župljana,
  • 1975. : 1.750 župljana
  • 1992. : 600 župljana
  • 2002. : 297 župljana (pretežno stari)

1970-ih zbog nedostatka zaposljenja nastaje iseljavanje i odlazak na privremeni rad u srednju Europu, najviše u Njemačku. Katoličkih Gorančana ima u Stuttgartu, a zaposleni su većinom u automobilskoj industriji, (Mercedes Benz, Porsche, Käsbohrer, Neoplan), Münchenu (BMW), Rhein-Main-regiji, Frankfurtu i Offenbachu (Opel, Aventis), Rhein-Neckar Karlsruhe (Mercedes teretnjaci), Mannheim i Ludwigshafen (BASF) kao i u Ruhr-regiji, Köln (Ford, Bayer), Essen, Oberhausen.

Selo Goranci postalo je žrtva ruralno-urbane migracije. Mnogo mladih tijekom 1960-ih i 1970-ih napušta selo i nastanjuje se u Mostaru, udaljenom 13 km od sela. Današnje mostarsko predgrađe s naseljima Cim, Ilići, Bijeli Brijeg, Vihovići i Orlac su naseljeni Gorančanima.

Znamenitosti

U sredini sela se nalazi katolička crkva UBDM s grobljem. Preko puta katoličkog groblja je pravoslavno groblje.

Stara seoska škola, koja je tijekom rata (1992.) oštećena, od zapadnih donatora renovirana, danas stoji prazna.

Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Goranci (Mostar, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.