Željko Sabol: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnaziju]], a diplomirao [[povijest umjetnosti]] i [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u [[1967.]] godine. Bio je [[kustos]] [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog]] [[muzej]]a u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila ''[[Rusan]]a''. Antologijsku pjesmu ''Kad izgovorim tvoje ime'', prvi put je objavio u ''[[Hrvatski tjednik|Hrvatskom tjedniku]]'', [[1971.]], zatim u prvom broju ''Rusana'', glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u [[Čakovec|čakovečkom]] ''[[Hrvatski kolendar|Hrvatskom kolendaru]]'', cjelokupna neprodana naklada je [[hrvatsko proljeće|zabranjena]], a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući [[Igor Mandić|Igoru Mandiću]] i [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]] obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum [[1975]]., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"]]. Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskog centra [[PEN]]-a. |
Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnaziju]], a diplomirao [[povijest umjetnosti]] i [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u [[1967.]] godine. Bio je [[kustos]] [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog]] [[muzej]]a u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila ''[[Rusan]]a''. Antologijsku pjesmu ''Kad izgovorim tvoje ime'', prvi put je objavio u ''[[Hrvatski tjednik|Hrvatskom tjedniku]]'', [[1971.]] godine, zatim u prvom broju ''Rusana'', glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u [[Čakovec|čakovečkom]] ''[[Hrvatski kolendar|Hrvatskom kolendaru]]'', cjelokupna neprodana naklada je [[hrvatsko proljeće|zabranjena]], a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući [[Igor Mandić|Igoru Mandiću]] i [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]] obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum [[1975]]., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"]]. Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskog centra [[PEN]]-a. |
||
Nagrižen ozbiljnom bolešću<ref name="Medar">[[Mladen Medar|Medar, Mladen]], ''Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar'' // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. {{Hrčak|id=114245}}, str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> i jer nije mogao podnijeti [[Domovinski rat|velikosrpsku agresiju]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]] izvršio je samoubojstvo [[1991.]] godine<ref>[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=4840 Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol], preuzeto 18. srpnja 2012.</ref><ref name="magicus">[http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=53671 Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref>. |
Nagrižen ozbiljnom bolešću<ref name="Medar">[[Mladen Medar|Medar, Mladen]], ''Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar'' // ''Muzeologija'', br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. {{Hrčak|id=114245}}, str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> i jer nije mogao podnijeti [[Domovinski rat|velikosrpsku agresiju]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]] izvršio je samoubojstvo [[1991.]] godine<ref>[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=4840 Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol], preuzeto 18. srpnja 2012.</ref><ref name="magicus">[http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=53671 Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref>. |
||
Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.<ref name="Medar"/> |
Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.<ref name="Medar"/> |
||
== Književno stvaralaštvo == |
== Književno stvaralaštvo == |
||
Objavio je više knjiga [[pjesma|pjesama]], polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, ''[[Bjelovarski list|Bjelovarskom listu]]'' u kojemu je s prekidima surađivao sve do [[1990.]] godine.<ref name="Medar"/> Kao student bio je urednikom kulturne rubrike ''[[Studentski list|Studentskog lista]]'' i ''[[Poleta]]''. Mnoge su njegove [[šansona|šansone]] uglazbljene (''Ostala si uvijek ista'', ''Stare ljubavi'', ''Prijatelji stari, gdje ste'', ''Proljeće bez tebe'', ''Nije bilo lako'', ''Samo simpatija'' i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su [[Mišo Kovač]] (album ''[[Uvijek ima nešto dalje]]''), [[Tereza Kesovija]], [[Gabi Novak]], [[Ibrica Jusić]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/157642/Default.aspx Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref> [[Arsen Dedić]] prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, ''Pusti me da spavam'', bila je Gabi Novak.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010906/kultura.htm |
Objavio je više knjiga [[pjesma|pjesama]], polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, ''[[Bjelovarski list|Bjelovarskom listu]]'' u kojemu je s prekidima surađivao sve do [[1990.]] godine.<ref name="Medar"/> Kao student bio je urednikom kulturne rubrike ''[[Studentski list|Studentskog lista]]'' i ''[[Poleta]]''. Mnoge su njegove [[šansona|šansone]] uglazbljene (''Ostala si uvijek ista'', ''Stare ljubavi'', ''Prijatelji stari, gdje ste'', ''Proljeće bez tebe'', ''Nije bilo lako'', ''Samo simpatija'' i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su [[Mišo Kovač]] (album ''[[Uvijek ima nešto dalje]]''), [[Tereza Kesovija]], [[Gabi Novak]], [[Ibrica Jusić]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/157642/Default.aspx Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref> [[Arsen Dedić]] prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, ''Pusti me da spavam'', bila je Gabi Novak.<ref>Andrea Radak, [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010906/kultura.htm Deset godina od smrti Željka Sabola - Prisjećanje u Leksikografskom zavodu. Hrvatska kao živa rana.], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 6. rujna 2001., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> |
||
== Slikarsko stvaralaštvo == |
== Slikarsko stvaralaštvo == |
||
Već kao gimnazijalac uspješno se bavio slikanjem. Od tri njegova ulja na platnu, iz [[1959.]] |
Već kao gimnazijalac uspješno se bavio slikanjem. Od tri njegova ulja na platnu, iz [[1959.]] |
||
godine, u privatnom posjedu bjelovarskih i jedne zagrebačke obitelji, jedna od slika poklonjena je bjelovarskom muzeju.<ref>Medar, Mladen, ''Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar'' // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. {{Hrčak|id=114245}}, str. 253.-255., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> |
godine, u privatnom posjedu bjelovarskih i jedne zagrebačke obitelji, jedna od slika poklonjena je bjelovarskom muzeju.<ref>Medar, Mladen, ''Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar'' // ''Muzeologija'', br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. {{Hrčak|id=114245}}, str. 253.-255., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> |
||
== Kad izgovorim tvoje ime == |
== Kad izgovorim tvoje ime == |
||
Redak 86: | Redak 86: | ||
* ''Kao krug na vodi'', Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969. |
* ''Kao krug na vodi'', Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969. |
||
* ''Krila teška krila'', August Cesarec, Zagreb, 1975. |
* ''Krila teška krila'', August Cesarec, Zagreb, 1975. |
||
* ''Sve je skriveno u tvome imenu'', vlastita naklada, Zagreb, 1979. |
* ''Sve je skriveno u tvome imenu: soneti'', vlastita naklada, Zagreb, 1979. |
||
'''Posmrtno''' |
'''Posmrtno''' |
||
* ''Bez nas'', (Izabrane pjesme, priredio [[Milan Mirić]]), Erasmus naklada, Zagreb, 1997. |
* ''Bez nas'', (Izabrane pjesme, priredio [[Milan Mirić]]), Erasmus naklada, Zagreb, 1997. |
||
* ''Lelek ispod ruševina'', (Izabrane pjesme, priredio [[Davor Šalat]]), Riječ, Vinkovci, 2005. |
* ''Lelek ispod ruševina'', (Izabrane pjesme, priredio [[Davor Šalat]]), Riječ, Vinkovci, 2005. |
||
* ''Antologijske pjesme Željka Sabola katalog izložbe: uz 70. obljetnicu pjesnikova rođenja'', ( |
* ''Antologijske pjesme Željka Sabola katalog izložbe: uz 70. obljetnicu pjesnikova rođenja'', (autorica izložbe i teksta [[Tina Gatalica]]), Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar, 2011. |
||
== Nagrade == |
== Nagrade == |
||
Redak 100: | Redak 100: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://www.matica.hr/ |
* [[Josip Bratulić]], [http://www.matica.hr/vijenac/197/Zaljubljenik%20u%20Hrvatsku/ U spomen Željku Sabolu (1941–1991). Zaljubljenik u Hrvatsku]. ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 197, 20. rujna 2001. |
||
{{GLAVNIRASPORED:Sabol, Željko}} |
{{GLAVNIRASPORED:Sabol, Željko}} |
Inačica od 27. prosinca 2015. u 01:51
Željko Sabol (Bjelovar, 26. studenoga 1941. - Zagreb, 5. rujna 1991.), bio je hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i povjesničar umjetnosti.
Životopis
Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Bio je kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila Rusana. Antologijsku pjesmu Kad izgovorim tvoje ime, prvi put je objavio u Hrvatskom tjedniku, 1971. godine, zatim u prvom broju Rusana, glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u čakovečkom Hrvatskom kolendaru, cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući Igoru Mandiću i Juri Kaštelanu obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum 1975., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a.
Nagrižen ozbiljnom bolešću[1] i jer nije mogao podnijeti velikosrpsku agresiju na Hrvatsku izvršio je samoubojstvo 1991. godine[2][3].
Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.[1]
Književno stvaralaštvo
Objavio je više knjiga pjesama, polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, Bjelovarskom listu u kojemu je s prekidima surađivao sve do 1990. godine.[1] Kao student bio je urednikom kulturne rubrike Studentskog lista i Poleta. Mnoge su njegove šansone uglazbljene (Ostala si uvijek ista, Stare ljubavi, Prijatelji stari, gdje ste, Proljeće bez tebe, Nije bilo lako, Samo simpatija i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su Mišo Kovač (album Uvijek ima nešto dalje), Tereza Kesovija, Gabi Novak, Ibrica Jusić.[4] Arsen Dedić prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, Pusti me da spavam, bila je Gabi Novak.[5]
Slikarsko stvaralaštvo
Već kao gimnazijalac uspješno se bavio slikanjem. Od tri njegova ulja na platnu, iz 1959. godine, u privatnom posjedu bjelovarskih i jedne zagrebačke obitelji, jedna od slika poklonjena je bjelovarskom muzeju.[6]
Kad izgovorim tvoje ime
Kad izgovorim tvoje ime |
---|
Željko Sabol (1971).[3] |
Spomen
- Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, Matica hrvatska postavila mu je spomen-ploču.
- U rujnu 2008. godine na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je skulptura Pjesnik pjesniku, autora Simonea Becka Mocennia posvećena Željku Sabolu.
Djela
- Dio po dio, Mladost, Zagreb, 1963.
- Opreke, Mladost, Zagreb, 1966.
- Kao krug na vodi, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969.
- Krila teška krila, August Cesarec, Zagreb, 1975.
- Sve je skriveno u tvome imenu: soneti, vlastita naklada, Zagreb, 1979.
Posmrtno
- Bez nas, (Izabrane pjesme, priredio Milan Mirić), Erasmus naklada, Zagreb, 1997.
- Lelek ispod ruševina, (Izabrane pjesme, priredio Davor Šalat), Riječ, Vinkovci, 2005.
- Antologijske pjesme Željka Sabola katalog izložbe: uz 70. obljetnicu pjesnikova rođenja, (autorica izložbe i teksta Tina Gatalica), Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar, 2011.
Nagrade
Izvori
- ↑ a b c d Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.
- ↑ Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol, preuzeto 18. srpnja 2012.
- ↑ a b Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol, preuzeto 17. srpnja 2012.
- ↑ Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika, preuzeto 17. srpnja 2012.
- ↑ Andrea Radak, Deset godina od smrti Željka Sabola - Prisjećanje u Leksikografskom zavodu. Hrvatska kao živa rana., Slobodna Dalmacija, 6. rujna 2001., preuzeto 18. srpnja 2012.
- ↑ Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 253.-255., preuzeto 18. srpnja 2012.
Vanjske poveznice
- Josip Bratulić, U spomen Željku Sabolu (1941–1991). Zaljubljenik u Hrvatsku. Vijenac, broj 197, 20. rujna 2001.