Marko Samardžija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
''' |
'''Marko Samardžija''' ([[Vođinci]], [[2. rujna]] [[1947.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[kroatist]] i [[jezikoslovac]]. |
||
==Životopis== |
|||
== Životopis == |
|||
Rođen 2. rujna 1947. (Vođinci kod Vinkovaca). |
|||
Marko Samardžija rođen 2. rujna 1947. godine u Vođincima kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Osnovnu školu polazio je i završio u rodnome mjestu a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/194/ Autori. Marko Samardžija], matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> Studij [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[Južni Slaveni|jugoslavenskih]] [[književnost]]i i [[filozofija|filozofije]] završio je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u. Od [[5. rujna]] [[1971.]] godine profesor je pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao je poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. [[Magistar|Magistrirao]] je [[1977.]] godine („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a [[doktor]]irao je [[1986.]] godine („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“. Od [[1973.]] godine [[asistent]] je, od [[1978.]] godine znanstveni asistent, od [[1987.]] godine [[docent]], od [[1992.]] godine izvanredni [[profesor]], a od [[1998.]] godine redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je [[17. prosinca]] [[2002.]] godine. |
|||
Predstojnik Katedre bio je od [[1992.]] do [[2006.]] godine, a pročelnik Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] od [[1996.]] do [[1998.]] godine. Bio je ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ([[2001.]]-[[2002.]]).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54281 Hrvatska enciklopedija: Samardžija, Marko], pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> Dne [[17. prosinca]] 2002. godine izabran je u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“. |
|||
Studij [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[Južni Slaveni|jugoslavenskih]] [[književnost]]i i [[filozofija|filozofije]] završio je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u. Od 5. rujna 1971. profesor pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. [[Magistar|Magistrirao]] je [[1977.]] („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a [[doktor]]irao [[1986.]] („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“.. Od 1973. je [[asistent]], od 1978. znanstveni asistent, od [[1987.]] [[docent]], od [[1992.]] izvanredni [[profesor]], a od [[1998.]] redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 17. prosinca [[2002.]] |
|||
Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od [[1995.]] godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od [[2004.]] godine. |
|||
Predstojnik Katedre bio je od 1992. do 2006., a pročelnik Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] od 1996. do 1998. Bio je ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] god. 2001. i 2002. Dne 17. prosinca 2002. izabran u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“. |
|||
Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od 1995. godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od 2004. |
|||
Gostujući je profesor na sveučilištima u [[Mostar]]u, [[Pečuh]]u, [[Sambotel]]u, [[Köln]]u i [[Skoplje|Skoplju]] te gost [[predavač]] na sveučilištima u [[Sosnowiec|Sosnowiecu]], [[Varšava|Varšavi]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Poznanj]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]]. |
Gostujući je profesor na sveučilištima u [[Mostar]]u, [[Pečuh]]u, [[Sambotel]]u, [[Köln]]u i [[Skoplje|Skoplju]] te gost [[predavač]] na sveučilištima u [[Sosnowiec|Sosnowiecu]], [[Varšava|Varšavi]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Poznanj]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]]. |
||
Gost lektor na Sveučilištu u |
Gost lektor na Sveučilištu u [[Köln]]u akademske godine 1977./78. i 1978./79., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./87. i 1987./88. Gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Sambotelu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skopju. |
||
Sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.) i u Ohridu (2008.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.) i Varaždinu (2006.). |
Sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.) i u Ohridu (2008.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.) i Varaždinu (2006.). |
||
Član Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.). |
Član Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.). |
||
Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]]<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/ |
Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]] od [[2009.]] godine,<ref>[http://web.archive.org/web/20100714031129/http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_izmjenama_Odluke_o_osnivanju_i_imenovanju_clanova_Vijeca.pdf Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika] {{pdf}}, (u pismohrani archive.org, 14. srpnja 2010.), pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> stručnog tijela [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] za skrb o [[hrvatski jezik|hrvatskom]] [[standardni jezik|standardnom]] jeziku, do raspuštanja Vijeća kojega je obaviješću bez objašnjenja [[8. svibnja]] [[2012.]] godine raspustio tadašnji ministar [[Željko Jovanović]]<ref>[http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20Razreda%20za%20filolo%C5%A1ke%20znanosti%20HAZU%20u%20povodu%20odluke%20o%20ukidanju%20Vije%C4%87a%20za%20normu%20hrvatskoga%20standardnoga%20jezika%20(2012.)/ Izjava Razreda za filološke znanosti HAZU u povodu odluke o ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (2012.)], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', 5-6, 2012., pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref>. |
||
Autor je Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika izdanog 2015. godine u izdanju Matice hrvatske.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/1123/ |
Autor je ''Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika'' izdanog [[2015.]] godine u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[http://www.matica.hr/knjige/1123/ Knjige. Marko Samardžija. Srpsko – hrvatski objasnidbeni rječnik], matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> |
||
==Objavljeni radovi |
== Objavljeni radovi == |
||
Nepotpun popis: |
|||
=== Odabrane rasprave i članci === |
|||
* O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127. |
|||
a) '''Odabrane rasprave i članci''' |
|||
* Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163. |
|||
* Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124. |
|||
* Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114. |
|||
1. O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127. |
|||
* Dopune uz glagol čestitati, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 151-152. |
|||
* Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143. |
|||
2. Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163. |
|||
* Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32. |
|||
* Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105. |
|||
3. Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124. |
|||
* Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136. |
|||
* Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46. |
|||
4. Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114. |
|||
* Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70. |
|||
* O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXVII. (1989./1990.), 3, 77-81. |
|||
* Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99. |
|||
* Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113. |
|||
6. Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143. |
|||
* Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332. |
|||
* Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5. |
|||
7. Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32. |
|||
* Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224. |
|||
* Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138. |
|||
8. Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105. |
|||
* Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78. |
|||
* Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192. |
|||
9. Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136. |
|||
* Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103. |
|||
* Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597. |
|||
10. Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46. |
|||
* Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304. |
|||
* Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93. |
|||
11. Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70. |
|||
* Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37. |
|||
* Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113. |
|||
12. O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXVII. (1989./1990.), 3, 77-81. |
|||
* Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438. |
|||
* Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277. |
|||
13. Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99. |
|||
* O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92. |
|||
* Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80. |
|||
14. Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113. |
|||
* Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74. |
|||
* Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101. |
|||
15. Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332. |
|||
* Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470. |
|||
* Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006. |
|||
16. Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5. |
|||
* Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28. |
|||
* Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334. |
|||
17. Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224. |
|||
* Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459. |
|||
18. Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138. |
|||
19. Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78. |
|||
20. Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192. |
|||
21. Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103. |
|||
22. Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597. |
|||
23. Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304. |
|||
24. Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93. |
|||
25. Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37. |
|||
26. Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113. |
|||
27. Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438. |
|||
28. Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277. |
|||
29. O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92. |
|||
30. Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80. |
|||
31. Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74. |
|||
32. Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101. |
|||
33. Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470. |
|||
34. Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006. |
|||
35. Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28. |
|||
36. Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334. |
|||
37. Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459. |
|||
=== Knjige === |
|||
* ''Ljudevit Jonke'', (monografija), Zagreb, 1990. |
|||
* ''Filološki portreti'', Zaprešić, 1993. |
|||
* ''Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Zagreb, 1993. |
|||
* ''Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika'', (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1995. |
|||
* ''Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika'', Zagreb, 1997. |
|||
* ''Hrvatski jezik 4.'' Udžbenik za 4. razred gimnazije Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004., 2008. |
|||
* ''Jezikoslovni razgovori'', Vinkovci, 2000. |
|||
* ''Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti'', (s A. Selakom), Zagreb, 2001. |
|||
* ''Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika'', Rijeka, 2002. |
|||
* ''Piščev izbor'', Zagreb, 2003. |
|||
* ''Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika'', Zagreb, 1997. (2. proš. izd. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.) |
|||
* ''Hrvatski kao povijesni jezik'', Zaprešić, 2006. |
|||
* ''Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Zagreb, 2008. |
|||
* ''Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko'', Ilok, 2010. |
|||
* ''Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik'', Zagreb, 2015. |
|||
=== Priređivač === |
|||
b)''' Knjige''' |
|||
Nepotpun popis: |
|||
* ''Jezični purizam u NDH - jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik'', Zagreb, 1993. |
|||
* ''Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku'', Zagreb, 1998. |
|||
1. Ljudevit Jonke (monografija). Zagreb, 1990. |
|||
* ''Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci'', Zagreb, 2000. |
|||
* ''Jezikoslovne rasprave i članci'', Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2001. |
|||
2. Filološki portreti. Zaprešić, 1993. |
|||
* ''Marijan Stojković. Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe'' Zagreb, 2005. |
|||
* ''Dani Julija Benešića II.'', (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2006. |
|||
3. Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb, 1993. |
|||
* ''Adolf Bratoljub Klaić. Bizovačko narječje'', Bizovac, 2007. |
|||
* ''Donjosutlanski kajkavski ikavci'', Brdovec, 2008. |
|||
4. Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije). Zagreb, 1995. |
|||
* ''Dani Julija Benešića III.'', (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2008. |
|||
5. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb, 1997. |
|||
6. Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije. Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004.. 2008. |
|||
7. Jezikoslovni razgovori. Vinkovci, 2000. |
|||
8. Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (s A. Selakom). Zagreb, 2001. |
|||
9. Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka. 2002. |
|||
10. Piščev izbor. Zagreb, 2003. |
|||
11. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Drugo, prošireno izdanje. Zagreb, 2004. |
|||
12. Hrvatski kao povijesni jezik. Zaprešić, 2006. |
|||
13. Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb, 2008. |
|||
14. Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko. Ilok, 2010. |
|||
c) '''Za tisak priredio knjige''' |
|||
1. Jezični purizam u NDH. Jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik. Zagreb, 1993. |
|||
2. Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku. Zagreb, Zagreb, 1998. |
|||
3. Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci. Zagreb, 2000. |
|||
4. Jezikoslovne rasprave i članci. „Stoljeća hrvatske književnosti“, Zagreb, 2001. |
|||
5. Marijan Stojković: Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe. Zagreb, 2005. |
|||
6. Dani Julija Benešića II. (zbornik radova; s Matom Batorovićem). Ilok, 2006. |
|||
7. Adolf Bratoljub Klaić: Bizovačko narječje. Bizovac, 2007. |
|||
8. Donjosutlanski kajkavski ikavci. Brdovec, 2008. |
|||
9. Dani Julija Benešića III. (zbornik radova; s Matom Batorovićem). Ilok, 2008. |
|||
== Izvor == |
|||
== Izvori == |
|||
* http://www.ffzg.hr |
* http://www.ffzg.hr |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
Inačica od 8. svibanj 2016. u 02:18
Marko Samardžija (Vođinci, 2. rujna 1947.), hrvatski je kroatist i jezikoslovac.
Životopis
Marko Samardžija rođen 2. rujna 1947. godine u Vođincima kod Vinkovaca. Osnovnu školu polazio je i završio u rodnome mjestu a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima.[1] Studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 5. rujna 1971. godine profesor je pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao je poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. Magistrirao je 1977. godine („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a doktorirao je 1986. godine („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“. Od 1973. godine asistent je, od 1978. godine znanstveni asistent, od 1987. godine docent, od 1992. godine izvanredni profesor, a od 1998. godine redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 17. prosinca 2002. godine.
Predstojnik Katedre bio je od 1992. do 2006. godine, a pročelnik Odsjeka za kroatistiku od 1996. do 1998. godine. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2001.-2002.).[2] Dne 17. prosinca 2002. godine izabran je u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“.
Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od 1995. godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od 2004. godine.
Gostujući je profesor na sveučilištima u Mostaru, Pečuhu, Sambotelu, Kölnu i Skoplju te gost predavač na sveučilištima u Sosnowiecu, Varšavi, Ljubljani, Poznanju, Budimpešti. Gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./78. i 1978./79., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./87. i 1987./88. Gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Sambotelu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skopju.
Sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.) i u Ohridu (2008.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.) i Varaždinu (2006.).
Član Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.).
Bio je član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika od 2009. godine,[3] stručnog tijela Republike Hrvatske za skrb o hrvatskom standardnom jeziku, do raspuštanja Vijeća kojega je obaviješću bez objašnjenja 8. svibnja 2012. godine raspustio tadašnji ministar Željko Jovanović[4].
Autor je Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika izdanog 2015. godine u izdanju Matice hrvatske.[5]
Objavljeni radovi
Nepotpun popis:
Odabrane rasprave i članci
- O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127.
- Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163.
- Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124.
- Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114.
- Dopune uz glagol čestitati, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 151-152.
- Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143.
- Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32.
- Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105.
- Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136.
- Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46.
- Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70.
- O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXVII. (1989./1990.), 3, 77-81.
- Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99.
- Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113.
- Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332.
- Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5.
- Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224.
- Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138.
- Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78.
- Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192.
- Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103.
- Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597.
- Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304.
- Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93.
- Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37.
- Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113.
- Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438.
- Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277.
- O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92.
- Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80.
- Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74.
- Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101.
- Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470.
- Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006.
- Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28.
- Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334.
- Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459.
Knjige
- Ljudevit Jonke, (monografija), Zagreb, 1990.
- Filološki portreti, Zaprešić, 1993.
- Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 1993.
- Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika, (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1995.
- Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.
- Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004., 2008.
- Jezikoslovni razgovori, Vinkovci, 2000.
- Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, (s A. Selakom), Zagreb, 2001.
- Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka, 2002.
- Piščev izbor, Zagreb, 2003.
- Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997. (2. proš. izd. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.)
- Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić, 2006.
- Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2008.
- Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko, Ilok, 2010.
- Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik, Zagreb, 2015.
Priređivač
Nepotpun popis:
- Jezični purizam u NDH - jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, Zagreb, 1993.
- Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku, Zagreb, 1998.
- Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci, Zagreb, 2000.
- Jezikoslovne rasprave i članci, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.
- Marijan Stojković. Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe Zagreb, 2005.
- Dani Julija Benešića II., (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2006.
- Adolf Bratoljub Klaić. Bizovačko narječje, Bizovac, 2007.
- Donjosutlanski kajkavski ikavci, Brdovec, 2008.
- Dani Julija Benešića III., (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2008.
Izvori
- ↑ Autori. Marko Samardžija, matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Samardžija, Marko, pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika (PDF), (u pismohrani archive.org, 14. srpnja 2010.), pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ Izjava Razreda za filološke znanosti HAZU u povodu odluke o ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (2012.), Kolo, 5-6, 2012., pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ Knjige. Marko Samardžija. Srpsko – hrvatski objasnidbeni rječnik, matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.