Dinara: razlika između inačica

Dinara
	Planina
	Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
	Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Položaj
Koordinate	44°03′22″N 16°22′53″E / 44.0561°N 16.3814°E (WD)
Država	Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Šibensko-kninska županija; Splitsko-dalmatinska županija
Najbliži gradovi	Knin; Sinj; Livno
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Troglav - 1913 m; Dinara (Sinjal) - 1831 m
Ostali vrhovi	Ošljak (1589 m); Jančija glava (1585 m); Badanj (1281 m)
Geologija
Geološka starost	Mezozoik
Planinarstvo
Planinarski domovi	Planinarska kuća Brezovac (1050 m); Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m); Planinarsko sklonište Pume (1630 m); Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m); Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 29. listopada 2016. u 13:10

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.

Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine – Dinara, pa se čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Popis najviših vrhova u RH

Dinara 1831 m
Velika Duvjakuša 1708 m
Gnjat 1696 m
Torlakova glava 1674 m
Jančarska glava 1669 m
Ošljak 1589 m
Jančija glava 1585 m
Velika Glavica 1580 m
Orlovača 1545 m
Antića glavica 1539 m
Čakolica 1521 m
Jančag 1516 m

Biljni i životinjski svijet

Biljni svijet

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor.

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.

Životinjski svijet

Ptice

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

Sisavci

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

Zmije

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.

Izvori

↑ HPS: Planinarske kuće

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinara

[plkuce-1] HPS: Planinarske kuće

[1]

@@ Redak 42: / Redak 42: @@
 ==Biljni i životinjski svijet==
 ===Biljni svijet===
-Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku razniliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koje zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je [[Endem|endemskih]].
+Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je [[Endem|endemskih]].
 Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak ([[Arabidopsis arenosa|pješčarska gušarka]], [[Arabidopsis halleri]] i [[Arabidopsis croatica|hrvatska gušarka]]), [[Hieracium Pilosella|proljetnica (dinarsko mišije uho)]], [[Edraianthus dalmaticus|dalmatinsko zvonce]], [[Pulsatilla alpina|šaša]], [[Leontopodium alpinu|krški runolist]], [[Gentiana lutea|srčenjak]], [[Juniperus communis|obična borovica]] i [[Rhododendron hirsutum|dlakavi pjenišnik]].
 U rijetkim šumama prevladava [[Fraxinus excelsior|jasen]], [[Quercus pubescens|hrast medunac]], [[Quercus petraea|hrast kitnjak]] i [[Acer campestre|klen]] a na većim nadmorskim visinama [[Fagus sylvatica|bukva]] te [[Picea abies|smreka]], [[Abies alba|jela]], [[Pinus mugo|planinski bor]] i [[Pinus sylvestris|obični bor]].
-uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava [[Rubus idaeus|malina]] u malinjacima, [[Rubus fruticosus|divljih kupina]], [[Cornus mas|drinina]], [[Prunus cerasifera|razdelija]] i [[Fragaria vesca|šumskih jagoda]] kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno veći broj.
+Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava [[Rubus idaeus|malina]] u malinjacima, [[Rubus fruticosus|divljih kupina]], [[Cornus mas|drinina]], [[Prunus cerasifera|razdelija]] i [[Fragaria vesca|šumskih jagoda]] kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.
 ===Životinjski svijet===
@@ Redak 52: / Redak 53: @@
 U [[ornitologija|ornitološkom]] smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera [[Perućko jezero|Peruće]] i porječja rijeka [[Cetina|Cetine]] i [[Krka|Krke]] sukladno direktivi [[EU]] o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.
-Od ptičijih vrsta napodručju Dinare uz mnoge valja spomenuti [[Phasianus colchicus|običnog fazana]], [[Coturnix coturnix|prepelicu]], [[Eremophila alpestris|planinsku ševu]], [[Tringa totanus|crvenonoga prutka]] tj. šljuku, [[Burhinus oedicnemus|ćukavicu]], [[Acrocephalus melanopogon|crnoprugasti trstenjaka]] a od većih grabljivica [[Aquila chrysaetos|suri orao]], [[Circaetus gallicus|orao zmijar]] i [[Falco peregrinus|sivi sokol]]. Također je ponekad viđen i [[Gyps fulvus|bijeloglavi sup]] najvjerovatnije u svom preletu prema [[Cres]]u.
+Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti [[Phasianus colchicus|običnog fazana]], [[Coturnix coturnix|prepelicu]], [[Eremophila alpestris|planinsku ševu]], [[Tringa totanus|crvenonoga prutka]] tj. šljuku, [[Burhinus oedicnemus|ćukavicu]], [[Acrocephalus melanopogon|crnoprugastog trstenjaka]] a od većih grabljivica [[Aquila chrysaetos|suri orao]], [[Circaetus gallicus|orao zmijar]] i [[Falco peregrinus|sivi sokol]]. Također je ponekad viđen i [[Gyps fulvus|bijeloglavi sup]] najvjerovatnije u svom preletu prema [[Cres]]u.
 ====Sisavci====